B.B.

Poglavlje 8 zahtjevno, jačati zakonodavne okvire za državnu pomoć i konkurenciju

Jedan od ključnih izazova u pregovorima sa EU je Poglavlje 8, odnosno oblast konkurencije i državne pomoći, čemu se mora posvetiti dužna pažnja, istaknuto je na seminaru u organizaciji Privredne komore Crne Gore. Naglašeno je da mnogi privrednici nisu ni svjesni da krše pravila zaštite konkurencije i da je potrebno sprovesti obuke kako bi prepoznali zabranjene i restriktivne sporazume.

Direktorica Sektora za udruženja u Privrednoj komori Crne Gore, Slavica Pavlović naglasila je da u posljednje vrijeme postoji relativno slabo poznavanje oblasti zaštite konkurencije, posebno u vezi sa državnom pomoći, a jedan od ključnih izazova u pregovorima sa EU, pored vladavine prava, jeste i oblast konkurencije i državne pomoći.

Ona je na seminaru na temu "Efikasna konkurencija – posebni izazovi na području državne pomoći" koji je organizovala Privredna komora Crne Gore istakla da Poglavlje 8 u procesu pregovaranja sa EU, koje se odnosi na konkurenciju, izuzetno važno, te da nam predstoji još puno posla u tom procesu.

Kako navode u saopštenju, događaj je okupio vodeće stručnjake iz Crne Gore i država članica EU kako bi razgovarali o ključnim izazovima u ovoj oblasti, sa posebnim fokusom na iskustva iz pretpristupnih pregovora Hrvatske i njihov uticaj na realni sektor.

Nebojša Jovović, direktor Agencije za zaštitu konkurencije naglasio je da je pitanje državnih pomoći vrlo kompleksno, te da je ključna saradnja s Evropskom komisijom kako bi se zatvorilo Poglavlje 8.

"Moramo sav fokus usmjeriti na državnu pomoć, jer je to jedno od najtežih poglavlja u procesu pristupanja EU, na što ukazuje činjenica da su Hrvati završili ovo poglavlje tek posljednje", kazao je on.

Ukazao je da mnogi privrednici nisu ni svjesni da krše pravila zaštite konkurencije i da je potrebno sprovesti obuke koje će ih osnažiti u prepoznavanju zabranjenih i restriktivnih sporazuma. Posebno je istakao važnost obuke u vezi sa propisima koji regulišu ovu oblast, kao i zaštitu malih privrednika.

Andrej Plahutnjik, vođa projekta podrške institucijama u Crnoj Gori u pretpristupnim pregovorima, kazao je da pred Crnom Gorom stoje značajni izazovi u harmonizaciji regulative i jačanju institucionalnih kapaciteta.

Istakao je da postoje dva glavna faktora koja ograničavaju konkurenciju: država i tržišni akteri.

"Država to može činiti putem različitih mehanizama kao što su ulazne barijere, diskriminacija, netransparentna dodela ekskluzivnih prava, te politika državnih pomoći. Sa druge strane, učesnici na tržištu mogu uticati na konkurenciju kroz ograničavajuće sporazume, zloupotrebu dominantnog položaja, kao i koncentracije koje onemogućavaju efikasnu konkurenciju", navodi Plahutnjik.

Za zatvaranje poglavlja o konkurenciji, kako je naglasio, Crna Gora treba da završi zakonodavno usklađivanje sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti.

"Potrebno je izgraditi adekvatan administrativni i pravosudni kapacitet za antimonopolske kontrole, spajanja i kontrole državnih pomoći, kako bi zemlja mogla efikasno primjenjivati konkurencijsku politiku. Pored toga, neophodno je prikazati zadovoljavajuću evidenciju sprovođenja ovih politika", kazao je Plahutnjik.

Govoreći o iskustvima Hrvatske u ovoj oblasti, Marijana Liszt, istaknuti ekspert za pravo konkurencije i državnu pomoć, naglasila je da je kontrola državnih pomoći postala centralizovana nakon pristupanja Evropskoj uniji, te da Evropska komisija preuzima ključnu ulogu u nadgledanju dodjele državne pomoći.

Posebno je ukazala na izazove sa kojima se suočavao realni sektor, uključujući brodogradnju, željeznicu i transport, koji su bili ključni za privredu Hrvatske tokom procesa pristupanja EU.

Liszt se takođe osvrnula na problematiku avio-saobraćaja, s posebnim fokusom na COVID mjere i slučaj Alitalia/ITA, koje su pokazale složenost državnih pomoći u avio-sektoru i izazove sa kojima se države suočavaju prilikom primjene tih mjera.

"Za Crnu Goru je izuzetno važno usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u oblasti konkurencije i državnih pomoći, kao i izgradnja institucionalnih kapaciteta kako bi se efikasno sprovela politika konkurencije", istakla je ona.

Liszt je ukazala na potrebu za donošenjem novog Zakona o kontroli državnih pomoći, jačanjem administrativnih i pravosudnih kapaciteta, te poboljšanjem rezultata u oblasti protivmonopolskih pravila, koncentracija i državnih pomoći.