M.M.

PRIVREDNA KOMORA

IT zanimanja i obrazovni sistem: Povezivanje potreba tržišta i obrazovanja

Crnogorskom sektoru informacionih tehnologija, u uslovima sve većeg integrisanja u globalno tržište, najviše nedostaju softverski inženjeri, stručnjaci za vještačku inteligenciju i mašinsko učenje, te programeri mobilnih aplikacija. Ovo se navodi u analizi Privredne komore o deficitarnim IT zanimanjima čiji su rezultati predstavljeni 18. decembra na okruglom stolu „IT zanimanja i obrazovni sistem: Povezivanje potreba tržišta i obrazovanja“, koji je organizovala Privredna komora Crne Gore u okviru inicijative Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Fonda za inovacije i Naučno-tehnološkog parka Crne Gore.

"IT sektor već sada ima veliki uticaj na tržište rada, a njegova ekspanzija će se nastaviti i u budućnosti. Analize koje smo sproveli u saradnji sa kompanijama iz ovog sektora ukazuju na kontinuirani rast potražnje za kvalitetnim i stručnim kadrom", kazao je direktor Sektora za obrazovanje PKCG Mladen Perazić, istakavši ulogu ove asocijacije u promociji stručnog obrazovanja i unapređenju razvoja saradnje privrede i obrazovnog sistema. 

Komora je, poručuju iz PKCG, uključena u realizaciju više međunarodnih projekata iz oblasti stručnog obrazovanja, a Perazić je posebno istakao EmployVET, čiji je cilj uspostavljanje efikasnijih modela uključivanja poslodavaca u izgradnju stručnog obrazovanja koji će adekvatnije odgovoriti na promjene na tržištu rada. Stoga, pozvao je sve poslodavce da doprinesu kreiranju kvalitetnih obrazovnih kurikuluma za brže uključivanje učenika u radne procese.

Marijeta Barjaktarović Lanzardi, v.d. generalne direktorice Direktorata za digitalnu ekonomiju i tehnološki razvoj naglasila je značaj informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) za razvoj privrede i obrazovanja, ističući da se svakodnevno pojavljuju novi zahtjevi pred ovim sektorima. Kao ključni korak istakla je usvajanje reformske agende Crne Gore u oblasti jačanja ljudskih resursa, uz strategiju pametne specijalizacije i analizu obrazovnih programa.

"Naša početna tačka jesu konsultacije sa onima kojima ove vještine zaista trebaju", kazala je ona, naglašavajući saradnju sa Privrednom komorom kako bi se identifikovale prioritetne potrebe u sektoru IKT-a. Istakla je da je cilj ne samo odgovoriti na trenutne potrebe privrede, već i uvesti globalno prepoznate vještine koje će dodatno ojačati konkurentnost domaće privrede.

Prezentujući rezultate istraživanja, sekretarka Odbora ICT u PKCG Nada Rakočević kazala je da je ono sprovedeno na uzorku od 57 kompanija i pokazuje ključne podatke o najtraženijim IT zanimanjima i tržišnim trendovima.

Prema njenim riječima, analiza pokazuje da je trenutno najdominantnije zanimanje softverski inženjer, što potvrđuje čak 66,7% odgovora ispitanika. Osim njih, među visoko traženim profilima nalaze se programeri mobilnih aplikacija, kao i inženjeri vještačke inteligencije i mašinskog učenja, koji zauzimaju značajnu poziciju interesovanja na tržištu.

Kao jednu od najvećih prepreka u zapošljavanju navodi nedostatak praktičnog iskustva kod kandidata, što otežava pronalaženje adekvatne radne snage.

"Neusklađenost obrazovnih programa sa potrebama industrije dodatno produbljuje ovaj problem, dok je nedostatak specijalizovanih kadrova za oblasti kao što su sajber bezbjednost i Cloud infrastruktura sve izraženiji", istakla je Rakočević. Dodala je da fokus na moderne tehnologije, uz podršku obrazovnih institucija i privrede, može značajno unaprijediti poziciju Crne Gore na regionalnoj i globalnoj IT mapi.

Valentina Radulović, izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka, istakla je da ova analiza predstavlja ključni korak ka rješavanju problema, uz zahvalnost privrednicima na njihovom odzivu i doprinosu.

"Cilj je da doprinesemo osnažavanju konkurentnosti IT industrije i cjeloživotnom učenju. Ključni nalazi ne iznenađuju – treba nam još stručnjaka, dokvalifikacija, prekvalifikacija i praktičnih iskustava", rekla je ona.

Tokom diskusije koja je uslijedila, kao jedan od ključnih izazova izdvojen je nedostatak praktičnih znanja i iskustava kod mladih, što ukazuje na potrebu za intenzivnijim uključivanjem studenata u praktičan rad tokom studija, kroz saradnju sa IT kompanijama.

"Edukacija bi morala biti sa minimumom 50 odsto prakse i učešća na projektima, uz mentore iz privrede", saopštili su privrednici.

Privrednici su, između ostalog, istakli neophodnost da se znanja u IT sektoru transformišu u u inovacije, kreiranje novih rješenja i prodaju proizvoda “umjesto kadrova inostranim kompanijama”.

Predstavnici akademske zajednice izrazili su spremnost za veću saradnju sa privredom, ističući mogućnosti unapređenja obrazovnih programa, uključujući i osnovne studije. Na nivou srednjeg stručnog obrazovanja ukazano je na potrebu za preciznijim planiranjem upisnih politika kako bi se podržali deficitarni programi i privukao veći broj kandidata.

Zaključeno je da je kontinuirana saradnja između obrazovnih institucija, privrede i države od suštinskog značaja za usklađivanje obrazovnih programa sa potrebama tržišta rada. Ova sinergija omogućava kreiranje konkretnih rješenja kroz praktičnu obuku, razvoj fleksibilnih programa obrazovanja i unapređenje obrazovnih politika, čime se doprinosi jačanju konkurentnosti domaće privrede i razvoju IT sektora.