A.B . [ Mina business ]

MULEŠKOVIĆ

"Dobro je da nema rasta cijena struje, ali standard života nije porastao"

Nepostojanje informacija o primjeni programa Evropa sad 2 predstavlja značajan problem privredi, ali i državnim organima, ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković u intervjuu za Minu biznis.

“Imamo manje od šest mjeseci do primjene samog tog programa, a od informacija nemamo ništa. To je značajan problem za privredu, jer privreda ne zna šta je očekuje od 1. januara. Takođe, to je veliki problem i za državne organe, jer ni oni ne znaju šta da rade i na koji način da mijenjuju zakonodavstvo da bi se sve to uradilo”, rekao je Mulešković u intervjuu agenciji Mina-business.

On je naveo da se moglo čuti da će takva reforma da mijenja otprilike 52 zakonska rješenja.

“Ako pogledate period od šest mjeseci koji je ostao, po mom mišljenju, to je nemoguće uraditi, ukoliko želite da to uradite na održiv i transparentan način. Mora da se otvori diskusija sa privredom da vidimo na koji će način to da utiče na nju”, kazao je Mulešković.

On je naveo da su poslovna udruženja imala negativne reakcije na tako najavljenu reformu, a kada postoji tako negativan stav, posebno privrede koja donosi najveći izvor srestava za javne finansije za budžet, onda se mora otvoriti debata i vidjeti na koji način će privreda da izgura kompletan proces.

Fiskalna strategija koja će sadržati sve mjere fiskalne politike uključujući program Evropa sad 2 naći će se na javnoj raspravi u drugoj polovini jula.

“Fiskalna strategija je trebalo da bude donijeta mnogo ranije da bi se javnost upoznala sa onim što nas očekuje i da vidimo na koji način se planira implementacija određenih reformi”, ocijenio je Mulešković.

On je dodao da dio koji se odnosi na netransparentnost i kašnjenje u donošenju odluka nije vezan samo za Fiskalnu strategiju, već da to postoji u skoro svim dokumentima i zakonskim rješenjima koja se donose.

“To je sve osim dobrog upravljanja jednom državom, jer na taj način stvarate netransparentan, nepredvidiv poslovni ambijent i šaljete lošu sliku privrednicima za ono što ih očekuje u nekom narednom periodu”, naveo je Mulešković.

Podsjetio je da je prva poreska reforma koja se desila 2021. godine dovela do velike inflacije, jer je u maju 2022. godine, kad nije bilo uticaja rata u Ukrajini, stopa inflacije u Crnoj Gori bila devet odsto.

“Takođe, moramo da damo odgovore na pitanje na koji način će se, ukoliko dođe do smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) finansirati penzioni fond. I u ovom trenutku sa ovakvim doprinosima on ne može da pokrije sve svoje potrebe, već se iz budžeta odvajaju dodatna sredstva da bi se finansirale penzije. Ukoliko se još više nastavi s manjim doprinosima za PIO, on ulazi u još veći problem”, dodao je Mulešković.

U tom dijelu je, kako smatra, neophodno imati jasan izvor novih prihoda iz kojeg će se finansirati isplata penzija, jer ukoliko se ide na princip finansiranja od PDV-a i raznih poreza ulazi se u veliku neizvjesnost.

“Velike su dileme da li trenutno stanje ekonomije, koje nije dobro, može da istrpi takav udar. Mene je strah da ćemo nastaviti sa ovakvim mjerama koje su su sprovodile prethodnih godina, koje jesu bile populističke, da imate rast kako plata, penzije i svega ostalog bez novih realnih ekonomskih aktivnosti i vrijednosti stvorenih u zemlji, što će dovesti do povećanja inflacije i što može u velikoj mjeri da ugrozi javne finansije”, naveo je Mulešković.

On je dodao i da reforme ne bi smjele da imaju naziv kao političke partije, jer se dovode u isti koš političke partije i javne finansije.

Prema podacima Monstata, inflacija je u maju iznosila 4,9 odsto na godišnjem nivou. Na pitanje da prokomentariše konstantan rast cijena, kao i koliko je time ugrožen životni standard građana, Mulešković je podsjeti da se često može čuti da je životni standard crnogorskih građana u značajnoj mjeri unaprijeđen otkad je došlo do velikog rasta zarada.

“Ako pogledate podatke Eurostata, što se tiče životnog standarda građanina Crne Gore, to jest bruto domaćeg proizvoda po stanovniku 2019. godine je bio na nivou od 50 odsto EU prosjeka, a prošle godine 52 odsto. Znači, došlo je do rasta od dva odsto”, naveo je Mulešković.

Sa druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića su bile 2019. godine na nivou od 74 odsto, a sada su na 86 odsto, što znači da je došlo do rasta od 12 do 14 odsto.

“Imate jasnu sliku da su cijene mnogo brže rasle u odnosu na životni standard građana, što vam jasno govori da nemamo veliko unapređenje životnog standarda, nego da smo na nekom istom nivou kao 2019. godine”, objasnio je Mulešković.

Crna Gora, kako je ocijenio, ima problem s cijenama od prve poreske reforme kada je u martu stopa inflacije iznosila devet odsto, a nakon toga se samo nadovezao uticaj povećanja cijena koji je prouzrokovan ratom u Ukrajini i svim ostalim dešavanjima na međunarodnom tržištu.

“Zabrinjavajuće je da nijesmo imali nikakve mjere podrške za građane i privredu. Jedina dobra stvar koja je donijeta kao odluka je da ne dođe do rasta cijena električne energije. I to je držalo cijene na ovom nivou”, rekao je Mulešković.

On je naveo da ukoliko se budu donosile odluke koje nijesu ekonomski opravdane i bazirane na realnom rastu crnogorske ekonomije, Crna Gora će imati prosječne zarade Hrvatske, ali cijene veće nego Švajcarska.

“Vlada je morala da obezbijedi određene mjere, pakete podrške kao i sve ostale zemlje. Ako pogledate samo Hrvatsku, koja je imala veliki problem sa inflacijom, imali su šest ili sedam paketa koji su bili vrijedni milijarde eura kako bi zaštitili životni standard građana, ali i privredu”, rekao je Mulešković.

Govoreći o zabrani izvoza suncokretovog ulja iz Srbije, Mulešković je kazao da to nije dobar način da se kreiraju dobrosusjedski i ekonomski odnosi između dvije države.

“Dobili smo informaciju od predsjednika Srbije da je došlo do zabrane i da su malo zakočili sa izvozom ulja. Kad je krenula reakcija iz Crne Gore dobili smo od tog istog predsjednika izjavu da to nije tačno i onda samo par dana nakon toga smo dobili zvaničnu potvrdu naše Poreske i Uprave carina da nije bilo uvoza ulja iz Srbije što jasno govori da je došlo do određenih zabrana”, naveo je Mulešković.

On je podsjetio da se to ne dešava prvi put, jer i 2022. godine, kad je krenuo kompletan problem sa ratom u Ukrajini, od istog predsjednika Srbije je dobijena informacija da će biti zabran izvoza određenih proizvoda svima, osim zemljama koje učestvuju u njegovoj inicijativi Otvoreni Balkan, a to su u tom trenutku bile Albanija i Sjeverna Makedonija.

“Takve izjave nijesu dobre, jer stvaraju nestabilnost na tržištu i mogu da dovedu do nestašica i rasta cijena, ali s druge strane, dobre su za naše donosioce odluka, da razmišljaju u pravcu da se traže drugi strateški partneri i da, nezavisno od toga koja je država i proizvod u pitanju, ne zavisimo od jedne države kao u ovom slučaju za uvoz, gdje 92 odsto ulja uvozimo iz Srbije”, rekao je Mulešković.

Neophodno je, kako je rekao, opet se pozabaviti kadrom i radnom snagom u Crnoj Gori, jer tokom cijele godine privreda kuburi sa kadrom.

“Možemo da očekujemo da neki ljudi koji su daleko od Crne Gore dođu da rade ovdje, ali ne bi trebalo negativno da ocenjujemo te ljude. Na primjer, kad vidimo da u našim kafićima rade Nepalci, kažemo - zar je morao da dođe Nepalac da radi kod nas? Da li onda neko iz Francuske kaže da li je morao neko iz Crne Gore da dođe da radi kod nas”, pitao je Mulešković.

On je naveo da su to normalna globalna kretanja.

"Ipak, neophodno da se kreira povoljan i transparentan ambijent kako bi se zadržala domaća radna snaga i popunile potrebe tržišta rada", zaključio je Mulešković.