RADOVIĆ u "Okviru"

Ocjene MMF-a i SB pozitivne, sistem stabilan i likvidan

Rad Centralne banke Crne Gore od MMF-a i Svjetske banke ocijenjen je pozitivno, kazala je guvernerka Irena Radović, ističući da je naš bankarski sistem, stabilan, solventan, dobro kapitalizovan i vrlo otporan. U proteklom periodu uz dosta napora postigla se fiskalna konsolidacija i javni dug je sa 105% bruto domaćeg proizvoda sveden na malo iznad 60%.

Kako je Radović istakla gostujući u emisiji "Okvir" sa najvišeg nivoa MMF-a Crnoj Gori je odato priznanje za ono što je učinjeno u kratkom roku u dijelu uslađivanja bankarskog sistema sa onim što su regulatorni zahtjevi koje je postavila EU. 

Na pitanje da li se sa zvaničnicima međunarodnih institucija razgovaralo o programu Evropa sad 2 Radović je kazala da takvih razgovora nije bilo.

"Ni na jednom zajedničkom sastanku nije bilo razgovora o programu Evropa Sad 2 i takođe je nezahvalno govoriti o bilo kom programu za koji nemate ništa konkretno, za koji nemate dokument. Ono što jeste bilo kao poruka ne samo ove godine nego i u proteklom periodu, jeste značaj održivosti javnih finansija i izrade srednjoročne fiskalne strategije. I u tom dijelu ministar finansija Novica Vuković blisko sarađuje sa MMF-om i u narednom periodu biće data tehnička pomoć u izradi te srednjoročne strategije", kazala je Radović.

Kako je dodala, uvijek je za povećanje životnog standarda građana, ali mora se voditi računa o fiskalnoj stabilnosti i preporukama međunarodnih partnera.

Povodom predloga Vlade da se predloži za mjesto generalne sekretarke Vijeća za regionalnu saradnju, visoko pozicioniranu funkciju u Evropskoj Uniji, a zbog koje bi morala da se odrekne mjesta guvernera CBCG, Radović objašnjava da je od nje traženo sa najviših državnih adresa i od premijera da bude kandidatkinja Crna Gore, jer bi sa njenom biografijom Crna Gora imala najviše šanse da pobjedi, a stav crnogorskih zvaničnika je i da sa tog mjesta može doprinijeti Crnoj Gori više nego sa pozicije koju trenutno obavlja.

"Što se mene tiče, to je velika čast i privilegija. Ja sam već bila kandidatkinja za tu poziciju 2021. godine. Radi se o vrlo važnoj instituciji koja ima za cilj europsku integraciju regiona i koja je jedan od najsnažnijih mehanizama za implementaciju podrške Evropske unije. U pitanju je politička odluka. Ta kandidatura ne znači da je neko izabran, trenutno postoji nekoliko kandidata, među njima su kandidati i Europske unije. Čak i komesari, po mojim informacijama. Tek predstoji proces političke borbe. Samit se održava ove godine sredinom juna u Prespi", kazala je Radović.

Ona je podsjetila da je u proteklom periodu uz dosta napora postignuta fiskalna konsolidacija, da je javni dug sa 105% bruto domaćeg proizvoda svedena nešto blago iznad 60% i da su svi zahtjevi međunarodnih finansijskih institucija, uključujući naravno i Evropsku komisiju ispunjeni, a to je da Crna Gora vodi računa o uravnoteženom primarnom budžetu i javnom dugu, posebno imajući u vidu da u narodnom periodu do 2026. dospijeva na otplatu preko dvije milijarde eura.

Likvidnost, kapital banaka i depoziti na istorijskom maksimumu

Što se tiče stanja u bankarskom sistemu, Radović ističe da je on stabilan, visokolikvidan, solventan, dobro kapitalizovan i vrlo otporan.

"Kada pogledamo likvidnost, ona je zaista na visokom nivou i trenutno imamo preko 1,3 milijarde likvidnih sredstava, što je istorijski maksimum, kao što je i kapital banaka na maksimumu od 820 miliona. U jednogodišnjem uporednom periodu vidimo porast od 11 procenata, znači ukupni krediti banaka na kraju marta ove godine su 4,2 milijarde eura i kada pogledamo samo jednogodišnji uporedni period vidimo da je došlo do povećanja kredita odobrenih pravnim licima u iznosu od 10,28% i fizičkim licima od 11,52%", naglašava Radović.

I depoziti su, kako je kazala, na istorijskom maksimumu, na kraju marta iznose 5,3 milijarde eura i bilježe rast od skoro 3% u odnosu na uporedni period.

Nakon sastanka sa predstavnicima 11 banaka, donijeta je zajednička odluka i stanovništvu su ponuđeni i krediti sa nižim stopama.

"Iskoristiću priliku da pomenem gotovinske kredite kod jedne od banaka gdje su kamatne stope niže za čak 285 baznih poena i taj pad sa 10% na 7% je vrlo značajan za građane. Takođe imamo u tim akcijskim ponudama kredite za stambene kredite, za mlade bračne parove. Kada pogledate gotovinske kredite, u odnosu na zemlje članice EU, vidićete da su kod nas trenutno bez akcije, znači gotovinski krediti na nivou Austrije i Italije, nešto iznad Njemačke, a značajno niži u odnosu na Slovačku, Portugal, Litvaniju, Grčku, Letoniju, Estoniju", navodi Radović.

Bankama upozorenje da naknade prilagode stvarnim troškovima obrade kredita

Povodom situacije da advokati jednog broja građana najavljuju tužbe protiv Crnogorske komercijalne banke zbog velikih troškova prilikom obrade kredita, za 1,5% ili 1,7%, guvernerka ističe su u CBCG uradili ono što je bilo u njihovoj nagležnosti.

"Uloga CBCG je da vrši nadzor banaka i u ovom slučaju je li sve usklađeno sa Zakonom o zaštiti potrošača. Logika govori da 1,5 odsto za kredit od 10.000 i kredit od milion pravi razliku. Nesrazmjera je velika. Iskustva su od zemlje do zemlje poprilično pomješana i mi smo vrlo pažljivo analizirali praksu i u EU i u okruženju i moram reći da ima mnogo različitih pristupa i da svaka jurisdikcija ima svoje specifičnosti. Kada je u pitanju sama Centralna banka nakon odluke Višeg suda smo uputili preventivno upozorenje svim bankama, svim mikrofinansijskim institucijama i zatražili da prestanu da obračunavaju svoje usluge u procentima i ono što su naknade prilagode stvarnim troškovima obrade i dali rok od 30 dana da nas sve finansijske institucije obavijeste o svom postupanju. Ovih dana očekujemo da ćemo dobiti povratne impute", kazala je Radović.

U odnosu na kritike rada prethodnika Radoja Žugića, Radović ističe da je u CBCG ukinut nepotizam, uvedene jasne procedure, neselektivno postupanje prema bankama, a posebno usklađivanje sa međunarodnim bankarskim sistemom.

Jedanaest komercijalnih banaka u Crnoj Gori prošle godini zaradile su 146 miliona eura, a na pitanje da li je to moglo da utiče da se smanje kamante stope, Radović naglašava da su krenuli u proces smanjenja kamatnih stopa, ne samo na kredite, već i na ulaganja komercijalnih banaka u međunarodne hartije od vrijednosti gdje su prinosi vrlo visoki.

Istakla je da su u odnosu na zemlje EU, banke u Crnoj Gori mnogo manje povećale svoje kamatne stope u odnosu na prethodni period.

"Mi smo imali period od 2006. od 2020. godine gdje je niz godina završen sa gubicima u finansijskom sektoru. A ovo sada je bila prilika i jeste prilika da banke ne samo ojačaju svoju kapitalnu adekvatnost, već i prilika da značajnije kreditiraju. Tako da moramo negdje razumijeti širu sliku i moramo takođe prepoznati da su i crnogorske banke u ovoj konkretnoj priči na inicijativu centralne banke, koja ponavljam nema mehanizam da ograniči kamatne stope, odreagovale pozitivno i ja vjerujem da će period pred nama do kraja godine biti period smanjenja kamatnih stopa", naglašava Radović.

Ništa od stečajne imovine "Atlas grupe" od novembra nije prodato

U vezi sa slučajem Duška Kneževića i njegovim optužbama na račun bivšeg guvernera Radoja Žugića, ali i sadašnju upravu CBCG da se ubrzano i na perfidan način rasprodajete imovina "Atlas grupe", Radović naglašava da od kada je na čelu CBCG nije dobila nijedan podatak o stečaju ove banke, a od saradnike je dobila odgovor da od novembra prošle godine nije bila apsolutno nijedna prodaja stečajne imovine Atlas banke.

O optužbama Atlas banke o eventualnim nezakonitim postupcima CBCG u odnosu na tu banku u periodu od 2018. do 2019, odnosno o davanju depozita suprotno zakonu, Radović ističe da je spor u arbitražnom postupku.

"Nemam sve podatke, ali znam da je dio tih transakcija išao preko IRF-a. Zakon je tu vrlo jasan, da li su politički reagovali neki pojedinci neka odluči sud, ali zato je važno da imate nezavisnu CB i da guverner ne bude pod političkim i partijskim pritiscima. U protekle dvije decenije nisam nikada bila dio nijedne političke partije, niti sam osoba koja je podložna pritisima, radim uvijek u skladu sa zakonom i najboljom praksom. To sam pokazala i svojim radom u Investiciono razvojnom fondu i na svim prethodnim pozicijama koje sam obavljala. Ono što je apsolutni prioritet jeste da centralna banka dodatno osnaži svoju poziciju i da kvalitetni stručni ljudi koji rade u njoj ne nose nikakvu stigmu iz prethodnih vremena", poručila je Radović.

Konkurs za stipendiranje studenata crnogorskih univerziteta

Centralna banka je juče raspisala konkurs za stipendiranje deset najboljih studenata crnogorskih univerziteta, troje ekonomista, troje pravnika, četvoro iz domena matematike, informatike i stipendija iznosi 550 eura mjesečno. Time će se otvoriti i mogućnost da se odradi pripravnički staž u Centralnoj banci, a kako je kazala Radović, ukoliko neko bude zaista sjajan, postaće dio talent programa koji podrazumijeva ne samo prolazak kroz sve segmente CBCG, već i edukaciju u ECB i u CB država Eurosistema.

"Jedna od osnovnih opasnosti i nešto sa čim se suočavam u produženom trajanju u prethodnim godinama je upravo odliv kadrova iz Centralne banke prema komercijalnim bankama, jer su plate višestruko veće. Tako da zaista moramo voditi računa da o kadrovima, o njihovom zadržavanju, napredovanju, njegovanju i stvaranju kvalitetnih uslova za funkcionisanje vrhovne monetarne institucije.