B.Č.J.

ASP

Gubici, afrički poslovi, Sejšeli...do problema sa Brskovom

Koncesije za kopanje rude u Brskovu najprije je dobila firma sa gubicima u poslovanju, krajnji vlasnici su radili na nalazištima cinka i olova u Novom Južnom Velsu, osim u Crnoj Gori pribavljali su rudarske dozvole i u Zapadnoj Africi, u jedom momentu krajnji vlasnik bila je i kompanija sa of-šor destinacije a jedan od direktora rođen je u Bosni i Hercegovini. To pokazuju podaci do kojih je došla NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP).

"Kada je prije više od deceniju, tadašnja vlada većinske Demokratske partije socijalista (DPS) podgoričkoj firmi 'North Mining' dala koncesiju za kopanje rude u Brskovu u Mojkovcu, njen krajnji vlasnik u Australiji bila je firma sa poslovnim gubicima, sa rudarskim poslovima vezanim i za afričko tržište, a u njoj je godinama jedan od ključnih igrača bio čovjek porijeklom sa ovih prostora, odnosno iz Bosne i Hercegovine", kazali su iz ASP.

Iz te NVO podsjećaju da je ugovor o koncesiji za eksploataciju rude u Mojkovcu sa „North Mining“ zaključen decembra 2010., da punih 13 godina kasnije projekat nije realizovan, dok se uskoro očekuje da li će vlada pokrenuti proceduru za raskid (već isteklog) ugovora, a sadašnji vlasnik firme prijeti tužbom.

Prema podacima Akcije za socijalnu pravdu (ASP), direktori australijske „Sultan Corporation“, kao krajnjeg vlasnika „North Mining“, su sredinom 2009. svoje akcionare izvijestili o milionskom poslovnom gubitku, a tada su radili na dva nalazišta cinka i olova u Novom Južnom Veslu, ali i angažovali konsultanta za pribavljanje rudarskih dozvola u Zapadnoj Africi.

"Te 2009. godine, osim Afrike, fokus im je očito bila i Crna Gora, jer su u Podgorici registrovali 'North Mining'. Gubitak u poslovanju im kod tadašnje DPS vlade nije bio smetnja da dobiju višegodišnju koncesiju", navode iz ASP.

Podaci, kažu, pokazuju da su i direktori takođe imali akcije u australijskoj firmi.

"Jedan od njih je bio porijeklom iz Poljske, jedan iz Hrvatske (kasnije se povlači sa direktorske pozicije), jedan iz Malezije, a jedan od direktora je bio Miloš Bošnjaković, sa pasošem Australije, koji je i potpisao koncesioni ugovor za Brskovo, a rođen je u Tuzli, u Bosni i Hercegovini i, ako je suditi po javnim objavama, napustio je region nakon što je devedestih godina došlo do rata", navodi se u saopštenju.

Iz ASP dodaju da samo godinu pošto je zaključila koncesiju za rudu u Mojkovcu, firma „Sultan Corporation“ u Australiji mijenja ime u „Balamara Resources“, koja devet mjeseci kasnije, odnosno septembra 2012. godine prebacuje vlasništvo podgoričkog „North Mining“ na svoju podružnicu „Balkan Mining“, koju u tom periodu osniva na istoj adresi svog holdinga u Australiji.

"Osnov za prebacivanje vlasništva bio je ugovor o upisu akcija, a po osnovu duga za kredit. Jedan od potpisnika tog ugovora za obje firme bio je direktor u obje – Miloš Bošnjaković. I ostala direktorska imena su ista u obje firme", navode iz ASP.

Kako dodaju iz te NVO, dok je projekat u Crnoj Gori ozbiljno kasnio, vlasnik „North Mining“ oktobra 2016. postaje „Balkan Zinc“ iz Britanije, a iako je tada kapital podgoričke firme (novčani) iznosio 2,8 miliona eura i ona je imala rudarsku koncesiju, vlasništvo je od „Balkan Mining“ prenijeto za samo 425 hiljada eura.

"Britanski 'Balkan Zinc' osnovan je par mjeseci ranije, odnosno u avgustu 2016., a u septembru mijenja ime u 'Montenegro Balkan Zinc', dok je Miloš Bošnjaković imenovan za jednog od direktora. Podaci u posjedu ASP-a pokazuju da je u tom času kao krajnji vlasnik 'Balkan Mining' prikazana holding kompanija 'Bantex Invest Limited' sa Sejšela", kazali su.

Podsjećaju da su Sejšeli jedna od svjetskih top offshore zona, koje se uglavnom koriste kada se žele sakriti krajnji vlasnici i označavaju se kao poreski rajevi, zbog izbjegavanja plaćanja raznih poreza.

Britanska firma, kako navode, dobrovoljno je ugašena dvije godine kasnije.

"Za Bošnjakovića se trenutno u regionu mogu pronaći brojni članci oko njegove i uloge njegovih firmi u pojedinim rudarskim poslovima u regionu, a skorije je tvrdio da nije nikako povezan sa kontroverznim projektom Rio Tinto u Srbiji, a nakon objava pojedinih medija u toj zemlji", navode iz ASP.

Podsjećaju i da je firma "North Mining" 2019. godine promijenila ime u "Brskovo Mine". U međuvremenu je njen vlasnik firma „Tara Resources“, koja je registrovana u Švajcarskoj.