M.V.

BEZ POMAKA

U gradnju rizorta na Plavim horizontima uloženo preko 80 miliona, tužbe koče

Katarski državni investicioni fond Qatari Diar, koji je u Crnoj Gori 2010. godine kupio preko 270.000 metara kvadratnih terena na prostoru nekadašnjeg hotela "Plavi horizonti" u uvali Pržna kako bi izgradili turistički kompleks, u taj su projekat uložili preko 80 miliona eura ali pomaka nema jer imovinski sporovi i tužbe kojima se osporavaju svojinska prava koče realizaciju. To se navodi u izvještaju ranijeg Ministarstva ekonomije o realizaciji važnih turističkih projekata, uključujući i projekat na "Plavim horizontima". Dokument je prije nekoliko dana objavljen na sajtu Vlade.

Kako se navodi u izvještaju ranijeg ministarstva, ugovor o kupoprodaji i investiranju između HLT fonda i HTP "Primorje“ i "QC Hotel and Property Investment Montenegro“ DOO (predstavnika katarskog državnog investicionog fonda "Qatari Diar“) zaključen je 29. januara 2010. godine.

"Privatizovanu imovinu čini zemljišni kompleks površine od oko 270.000 m2 na lokacijama Pržno I i Pržno II, na kojem se nalazio nekadašnji hotel „Plavi horizonti“. Vrijednost kupoprodajnog ugovora bila je 25 miliona eura. Na ovoj lokaciji predviđena je izgradnja turističkog kompleksa koji će činiti luksuzni hotel sa pet zvjezdica kapaciteta 168 smještajnih jedinica, vile i depadansi sa 78 smještajnih jedinica, spa centar, bazeni, restorani, tenis klub sa terenima, plažni bar, obalno šetalište itd. Planirana je ukupna investicija od 270 miliona eura", navodi se u izvještaju Vlade.

Ipak, za korišćenje morskog dobra i pripadajućeg akvatorijuma između Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i kompanije "Qatari Diar“ u aprilu 2013. godine zaključen je Ugovor o zakupu, odnosno korišćenju plaže Pržno u Tivtu na period od 30 godina, a aneksi ugovora za zakup plaže se potpisuju na godišnjem nivou.

"Vlada Crne Gore je 2015. godine dala saglasnost za izvođenje pripremnih radova većeg obima za izgradnju objekata opšteg interesa mješovitog rizorta "Plavi horizonti“. U periodu od aprila 2018. godine izdato je pet građevinskih dozvola, i to za izgradnju pomoćnih objekata (plažni bar, teniski klub, klub za djecu, ulazna kapija), objekata hotela sa 5 zvjezdica, objekata podzemne garaže, objekata infrastrukture i uređenje terena i objekata rezidencijalnih vila. Imajući u vidu da je rok važenja građevinskih dozvola dvije godine od dana izdavanja, a da investitor nije otpočinjao sa gradnjom, navedene građevinske dozvole su istekle. U decembru 2019. godine izdate su saglasnosti Glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje za objekat FF/Plažni bar i rezidencijalnu vilu RL1, pri čemu su navedene građevinske dozvole istekle", piše u izvještaju.

S obzirom na to da dinamika realizacije projekta nije na očekivanom nivou, nekadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja je pokušavalo da inicira održavanje sastanaka sa investitorom u cilju dobijanja preciznijih informacija o ulaganjima i otvorenim pitanjima u vezi sa realizacijom projekta, ali nijesu organizovani usljed nemogućnosti prisustva investitora, podvučeno je. 

"Prema informacijama dobijenim od investitora, u projekat je do sada uložen 81,1 milion eura, od čega je do 30. juna 2022. godine utrošen 1,3 miliona eura na održavanje lokacije, funkcionisanje kompanije, kao i kamate na zajmove", navedeno je u izvještaju.

Kako je istaknuto, sporija realizacija projekta je uslovljena sudskim sporovima sa fizičkim licima koja imaju suvlasništvo na parcelama 460/3 i 417/2, a za koje je pokrenut postupak eksproprijacije.

"Takođe, otvoreno pitanje, prema navodima investitora, predstavlja tužba trećih lica kojom se osporavaju svojinska prava "QD Hotel and Property Investment Montenegro“ DOO (QDHPIM) na dijelu kupljenih nepokretnosti, to jest, pojedinim parcelama, i pored okolnosti da je QDHPIM zakoniti i savjesni sticalac istih, a koja je pokrenuta 12 godina nakon što je QDHPIM kupio parcele koje su predmet sudskog spora. S obzirom na to da dinamika realizacije projekta nije na očekivanom nivou, te da u prethodnom periodu investicija nije redovno praćena od države, nekadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja je pokušavalo da inicira održavanje sastanaka sa investitorom u cilju dobijanja preciznijih informacija o ulaganjima i otvorenim pitanjima u vezi sa realizacijom projekta, ali isti nijesu organizovani usljed nemogućnosti prisustva investitora. Stoga je neophodno u narednom periodu organizovati sastanak sa investitorom i drugim relevantnim institucijama", kazali su u izvještaju.