B.Č.J.

RADULOVIĆ

Sumnja na organizovani kriminal u energetskom sektoru, GST da preispita

Profesor Univerziteta Crne Gore i član Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović pozvao je glavnog specijalnog tužioca (GST) da detaljno preispita stanje u energetskom sektoru, zbog, kako je kazao, osnovane sumnje da je u pitanju organizovani kriminal u mnogim aktivnostima.

"Takođe ga pozivam da intezivira postupak povodom krivičnih prijava koje sam predao zbog osnovane sumnje da se radi o organizovanom kriminalu u vezi tzv. rekonstrukcije TE 'Pljevlja' i izgradnje HE 'Komarnica' za koje je već izdao naredbu za sprovođenje izviđaja protiv određenih lica. Posebno apelujem da preispita način izdavanja dozvola za izgradnju solarnih polja i vjetroparkova koje se odvija na krajnje protivzakonit i netransparentan način, gdje se štete po državu procijenjuju na nekoliko milijardi eura", navodi se u saopštenju Radulovića.

Stanje u crnogorskom energetskom sektoru Radulović ocjenjuje katastrofalnim.

"Stanje u energetskom sektoru, kao posljednjem našem potencijalu, je katastrofalno -uskoro se gasi TE 'Pljevlja', energetski lobi na kolonijalan način gradi solarna polja i vjetroparkove i troši naše ograničene potencijale, Dodik nastavlja da nas potcjenjuje otimajući naše vode u Bilećkom jezeru, ovakva gradnja HE 'Komarnica' i HE 'Kruševo' je egzistencijalni i tehno-ekonomski promašaj, a novih mehanizama održivosti i energenata nema ni u najavama", kazao je Radulović.

On u saopštenju navodi da Vlada i parlamentarna većina ništa ne rade kako bi, kako je kazao, zaustavili ubrzane negativne tokove i umanjili pogubne posljedice i postigli parcijalne pozitivne efekte.

"Naprotiv. Nastavlja se kontinuitet politike DPS-a. Na ovaj način ne samo da ostajemo bez ogromnog prihoda već ćemo biti u gubicima, imati deficit električne energije, ekološke probleme, imati sve veće socijalne probleme, proizvesti inflaciju", kazao je Radulović.

Navodi i da je glavni zaključak Ministarskog savjeta Energetske zajednice u Beču zahtjev od Evropske komisije da pripremi analizu uticaja različitih opcija oporezivanja emisije CO2 na Zapadnom Balkanu.

"EK je već saopštila frapantan podatak da zagađeni vazduh svake godine izazove 300.000 slučajeva preuranjene smrti u Evropi, a mnogo veći broj građana pati od bolesti srca i pluća ili karcinoma. Prema analizi Centra za istraživanje energije i čistog vazduha i CEE(SII) 18 termoelektrana sa Zapadnog Balkana je u periodu 2018-2020. godine ispuštalo dva i po puta više sumpor-dioksida od svih 221 termoelektrane u EU i da je zbog njihovog rada umro oko 10.000 ljudi i ne samo u ZB već i EU. EK je već predložila izmjene propisa i direktiva o velikim ložištima i graničnim nivoima prisustva zagađenih materija u vazduhu. Dozvoljena koncetracija sitnih čestica klase PM2.5 će se smanjiti sa 25 na 10 mikrona, dok Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najviše 5 mikrona. EK je najavila da će takse na CO2 biti od 50 do 200 €/t CO2. Mora se znati da jedna tona uglja, zavisno od sadržaja ugljenika, proizvede oko 2,6 tona CO2, što pri taksi i prekograničnim porezima od minimum 0 €/t CO2 iznosi na godišnjem nivou više od 130 miliona € za godišnji rad TE 'Pljevlja'", navodi Radulović.

Kaže i da je na situaciju u TE "Pljevlja" već upozoravao.

"Na pogibiju zvanu TE 'Pljevlja' sam upozoravao svih ovih godina i decenija. 29.6.2020. godine sam podnio krivičnu prijavu protov Druška Markovića i pet lica, danas je taj broj grešnika znatno veći, i tražio ekološku ekspertizu. Uzalud, interesi energetskog lobija su bili veći", kazao je Radulović.

radulović navodi i da je "druga velika pohara u energetici grabež ogromnih površina zemljišta i izgradnja velikih solarnih polja i vjetroparkova na brojnim lokacijama po Crnoj Gori, koji se odvija ovih dana, od Cetinja pa do Rožaja".

Desetine novonastalih privatnih firmi čiji su osnivači jedno ili više fizičkih lica, koji su samo paravani za pojedine tajkune, će izgraditi solarna polja i vjetroparkove snage, prema nekim informacijama, preko 4 GW. Nažalost, svi će oni dobiti od Vlade urbanističko-tehničke uslove i suglasnost o priključenju na Crnogorski elektoprenosni sistem, na štetu Crne Gore, protivno evropskoj praksi, možda čak i kao 'privilegovani' proizvođači. Sve je obavijeno velom tajni", navodi se u saopštenju.

Radulović kaže i da "rukovodioci i funkcioneri slavodobitnički potpisuju 'izdaje' u obliku memoranduma sa pojedinim privatnim firmama o zajedničkoj izgradnji novih obnovljivih izvora".

"Da li se pita gradonačelnik Cetinja, prije nego potpiše ugovor sa privatnim firmama, zašto je neko kupio desetine miliona kvadrata 'kamenog mora' u Katunskoj nahiji po cijeni od par centi po kvadratu za gradnju solarnih polja i kako je to regulisano u državama EU", kazao je.

Morao je, kako dodaje, znati da lokalne samouprave u zemljama EU zahtijevaju od invetitora jednokratnu nadoknadu od 200.000 € po instalisanoj snazi od 1MW.

"To bi za Cetinje bilo nekoliko stotina miliona eura, zatim bi Cetinje dobijalo tzv. jeftinu električnu energiju, po cijeni čak samo od 25 €/MWh. Da se interesovao znao bi da se sami građani lokalne samouprave udružuji i grade solarne elektrane za svoje potrebe. Da li je u potpisanom ugovoru definisano šta će biti sa otpadom poslije 20-25 godina, kada istekne radni vijek solarnih panela, a još nepostoji komercijalna tehnoligija reciklaže, a solarni paneli sadrže i kancerogene materije", navodi Radulović.

Da ništa nije slučajno pokazuje, kaže, i činjenica da smo jedina država na Zapadnom Balkanu i u EU koja još nije usvojila Zakon o obnovljivim izvorima energije i jime definisala tendersku proceduru, vlasništvo, koncesione nadoknade, aukciju, "mapirala" prostor i druge pojedinosti.
Podsjeća da je Zakon trebalo usvojiti prošle godine i da nas je na to upozoravala EU kroz svoje izvještaje.

"Do tada je trebalo sprovesti moratorijum za privatne investitore. Takođe ništa ni od toliko najavljivanog i obavezujćeg Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, a Nacrt Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine je bezvrjedan materijal, koji se ne može unaprijediti", kazao je.

Radulović navodi i da pitanje naših voda Bilećkog jezera više nije samo ekonomsko i imovinsko pitanje, već, kako je kazao, i pitanje dostojanstva Crne Gore.

"Da nam je imalo stalo do njega, već odavno bi koristili svoje vode prevodeći ih za rad HE 'Perućica' ili za rad nove HE 'Boka'", kazao je Radulović.

Profesor kaže i da bi naši funkcioneri trebali makar da znaju da su klimatske promjene postale intezivne, te da će već u ovom vijeku doći do deficita vode za biodiverzitet, da se predviđa da će protok vode u Crnoj Gori do 2050. godine biti manji za više od 30%.

"Samo zbog ovih činjenica gradnja HE „Komarnica“ i HE „Kruševo“, kao „protočnih“ je besmisleno. Bili bi to tehno-ekonomski promašaji. One moraju biti dio sistema zajedno sa rekonstruisanom HE „Piva I“ i novom HE „Piva II“, kao hibridne, reverzibilne i vršne hidroelektrane. Varijante mogu biti potapanje Šavnika kod izgradnje HE „Komarnica“ i potapanje dijela teritorije Republike Srpske kod izgradnje HE „Kruševo“. Ovaj sistem bi bio najveće blagostanje i benefit Crnoj Gori, imali bi struje kada je drugi nemaju, cijena bi bila duplo veća od tržišne i obezbijedila bi nam biološki opstanak. Podsjećam da sam 29. 6. 2020. godine podnio krivičnu prijavu protiv Duška Markovića i četiri povezana lica zbog projektnog zadatka i načina izgradnje HE „Komarnica“, što bi dovelo do velike ekološke devastacije i tehno-ekonomskih promašaja i gubitaka po Crnu Goru", kazao je profesor Radulović.

Upozorava da je pitanje budućnosti energetskog sektora, pitanje opstanka Crne Gore.

"Premijer Milojko Spajić i ministar Saša Mujović su do sada pokazali da nemaju viziju i da nijesu sposobni da riješe mnogobrojne probleme i valorizuju preostale potencijale. To će nas dovesti u situaciju da umjesto da kroz 5-6 godina imamo veliki suficit električne energije iz obnovljivih izvora i profit od nekoliko milijardi eura, mi ćemo imati deficit električne energije u vrijednosti od nekoliko stotina miliona euea. Zato gospodo, ako nijeste dostojni ovih izazova podnesite ostavke. Rješenja, koliko god da je složena situacija, su jednostavna", navodi se u saopštenju.

Za energetski investicioni bum, ističe, nije nam potreban novac, već vizija i znanje.

"To pokazuje i posljednji primjer gdje EU u okviru šestog paketa iz Ekonomskog plana za Zapadni Balkan je odobrila dva projekta vjetroparkova u BiH i jedan za solarnu elektranu u Albaniji ukupne vrijednosti 333 miliona eura, od kojih su 75.4 miliona eura bespovratna sredstva", kazao je.

Radulović poručuje da je Crnoj Gori neophodno osnivanje „Instituta za razvoj Crne Gore“, koji bi okupio najveće domaće i inostrane eksperte, koji bi nudili optimalne strategije, planove i „zrele“ projekte i osnivanje „Razvojne banke Crne Gore“ i „Obvezničkog fonda Crne Gore“ za kofinansiranje „zrelih“ projekata zajedno sa EU i komercijalnim bankama.