Туфик Софтић [ Portal RTCG ]

RUDNIK UGLjA BERANE

Jama prebogata, a i dalje pod vodom

Direktor Rudnika uglja Berane Nikola Šćekić uputio je apel nadležnim institucijama da učine sve što mogu da se potopljena jama Petnjik sačuva i ne prepusti potpunom propadanju i zatvaranju.

On je Portalu RTCG kazao da posljedice potapanja još ne mogu da se sagledaju, dok god se ne uspostavi snabdijevanje strujom i ne izvuče voda iz jame, ali da postoji nada da se jama može spasiti.

"Potrebno je što prije riješiti taj problem sa strujom. Tu su iskrsli imovinsko pravni problemi oko nekog imanja kuda treba da prođe novi dalekovod, tako da smo i dalje bez struje. Postoji obećanje da će se to riješiti brzo, pa da onda pristupamo sanaciji štete", kazao je Šćekić.

Rudnik uglja u Beranama ostao je bez struje još prije sedam mjeseci, kada je zbog krađe elemenata trajno oštećena stara trafostanica.

Od tada se ulažu napori da se struja do rudnika dovede drugom trasom, sa nove trafostanice. U međuvremenu su podzemne vode napunile hodnike jame Patnjik, na dubini od dvjesta metara, oštećujući svu jamsku infrastrukturu.

Direktor Rudnika smatra da bi bila nepopravljiva šteta da se dozvoli potpuno uništavanje jame, jer su njeni resursi izuzetno veliki i mogla bi da se se ksploatiše još ko zna koliko vremena.

"Ova jama je jedna od najboljih u regionu, da ne kažem i šire. Ima na području Berana i drugih nalazišta koja nisu ni počela da se koriste, ali u ovoj jami imamo poptunu izgrađenu infrastrukturu i tu je najlakše uspostaviti proizvodnju", kazao je Šćekić.

Jama Petnjik beranskog Rudnika mrkog uglja, s druge strane brda Jasikovac, otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku u Budimlji. 

"Samo ova jama ima osam polja od kojih su otkopana svega tri. Sve smo pripremili i očistili i samo čekali da se pojavi neko ko bi bio zainteresovan da vadi ugalj, kada se desila havarija i nestanak struje", kaže direktor rudnika.

On objašnjava da je u poljima A i B ranije završena eksploatacija, dok je polje C počelo da se eksplotaiše, ali da još uvijek eksploaticaija nije završena. 

"Polje A je eksplatisano kada je jama otvorena prije više od četrdeset godina, nakon zatvaranja stare jame u susjednoj Budimlji. Polje B su eksploatisali Slovaci dok su bili vlasnici rudnika i u tom polju je ostala zatrpana njihova skupa oprema, takozvani kombajn i široko čelo. Mi smo namjeravali da polako pripremamo za eksploataciju tek četvrto, odnosno polje D, koje je bogato koliko sva tri prethodna polja. Sada zamislite koliko je ova jama vrijedna i zašto se zalažemo da se ona sačuva", kaže Šćekić.

Tokom tranzicije beranski rudnik uglja je promijenio više vlasnika. Početkom dvijehiljaditih bio je prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću „Gradeks HBP.

Poslije završetka eksploatacije polja B i međusobnih nesuglasica, Slovaci su se povukli iz posla i proizvodnja je utihnula u novembru 2002. godine.

Prodaja Rudnika uglja oglašavana je nakon toga devet puta prije nego ga je kupila kompanija „Balkan enerdži“, sa velikim planovima vezanim za izgradnju termo bloka i investicijama od 120 miliona eura. 

Osim „sijanja“ obećanja, ova firma nije izvadila ni jedan grumen uglja, da bi Rudnik  početkom 2014. godine od grčkog biznismena Petrosa Statisa kupio “Metalfer” iz Sremske Mitrovice. 

„Metalfer“ je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhumcu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje. Godina krize za njih je nastupila iz nepoznatih razloga 2019, a onda su uslijedile i godine pandemije.

Sve u svemu, u jami Petnjik već pet godina nema proizvodnje, a mašine su ostale neupošljene čak i prošle jeseni kada je bila najveća potražnja za energentima. Ukupne rezerve uglja u takozvanom beranskom basenu procijenjene su na 167 miliona tona.

Riječ je o geološkim rezervama, a dok su bilansne rezerve, ili drugim riječima ono što je dostupno, iznose oko trideset miliona tona. Od toga, opet, eksploatacione rezerve iznose dvadeset pet miliona tona.

Bilansne rezerve samo jame Petnjik su oko šesnaest miliona tona, dok su dubinska nalazišta na obližnjem selu Polica devet i po, a u selu Zagorje oko tri i po miliona tona. Rudarski inženjeri objašnjavaju i da ukupni resursi nijesu bukvalo nedostupni, već da kopanje ispod samog grada, koje se u Evropi odavno radi, kod nas nije isplativo, pri činjenici da su i tako velike zalihe lako dostupne.

I pored svega toga dešavanja oko jame Petnjik i beranskog Rudnika uglja pokazala su neobjašnjivu nezainteresovanost svih prethodnih vlada.

Od one iz vremena prve privatizacije, do danas samo su se nizala obećanja, uz izgovor da je rudnik privatizovan i da probleme treba da rješava samo vlasnik.