Б.Б.

ASANOVIĆ

"Zbog podvodnog kabla elektroprenosni sistem stabilniji, profit veći"

Izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović istakao je da je projekat podmorskog kabla sa Italijom donio mnogo koristi i kompaniji i državi. Kako je kazao u emisiji "Link" Radija Crne Gore, ojačan je energetski sisteme države, koji je postao otporniji na poremećaje. Crna Gora je postala jedno od glavnih energetskih čvorišta na Balkanu, profit je porastao, a veći dio biće uložen u korekciju računa građana.

Kako je istakao Asanović, sigurnost napajanja crnogorskog primorja, puštanjem trafostanice Lastva koja je dio ove interkonekcije, smanjila je probleme koji su ranije bili izraženi u tom dijelu Crne Gore.

Crna Gora je, kaže, iz jednog elektroenergetskog zapećka Evrope, postala jedno od glavnih čvorišta na Balkanu i dobili smo veliku potražnju za prekograničnim transferima energije kroz naš sistem.

"U projekat je uložena 1,1 milijarda eura, a naša obaveza je bila oko 100 miliona eura. Strateško partenerstvo sa italijanskom kompanijom Terme bilo je odlično i efekti su takvi da je CGES za tri godine od tranzira prihodovao 72,6 miliona eura, a u 2022. godini 41,5 miliona. Ako znamo da su od 2009. do puštanja ove interkonekcije 2020, prihod po tom osnovu bio oko četiri miliona, onda brojke govore dovoljno o koristima od ovog projekta", ističe Asanović.

Dodaje da je energetska kriza pokazala da je prava sreća što imamo ovu konekciju sa Italijom, koja je bila angažovana blizu svog maksimuma.

"Podmorska interkonekcija je tehnički zamišljena kao bipolarna, odnosno da imamo dvije žile, i realizacija postavljanja drugog kabla je u planu, ali u narednih nekoliko godina, jer se radi o projektu za koji treba veliki novac. Ono je definisano ugovorom sa "Termom" i ide svojim tokom, mi radimo na kompletiranju infrastrukture. U moru treba da se postavi još jedan kabl, a u našem dijelu dalekovod od Lastve do Pljevalja", naglašava Asanović.

Efekti dosadašnjeg dijela projekta su tako dobri da u CGES-u, a i kod italijanskih kolega imaju motiv da ga završe.

"Mi već sada imamo neke preliminarne finansijske izvještaje za 2022. koji govore da smo imali neto dobit od 21,4 miliona eura, što je značajno poboljšanje rezultata kompanije. Ovaj rezultat je posljednica ne samo kabla, već i drugih projekata i jednog pažljivog rada i planiranja i kompetencija zaposlenih. Nije napravljena korist samo za elektroprenosni sistem, već od ovih 21,4 miliona eura profita kompanija će dvije trećine ili više od 14 miliona vratiti potrošačima kroz korekcije dijela računa, što znači manju tarifu za prenos u periodu do 2023. do 2025. Mi to već primjenjujemo", ističe direktor CGES-a.

Što se tiče daljih ulaganja u mrežu, planiraju velike investicije ove godine u koje će uložiti 195 miliona eura u namjeri da omoguće sigurno i kvalitetno snabdijevanje.

"Tu je rekonstrukcija dalekovoda i trafostanica intekonekcije prema susjedima. Ulaganja u smart grid projekte, takozvane pametne mreže, da bi omogućili lakšu integraciju obnovljivih izvora energije u sistem. Za neke investicije se moramo kreditno zadužiti, ali imamo povoljne kamatne stope i garancije države, tako da očekujemo da sve planirano i realizujemo", kazao je Asanović.

Napominje da su sa dosadašnjim investicijama značajno unaprijedili elektroprenosni sistem i skoro eleminisali probleme koje su imali ranije.

"Imamo par kritičnih lokacija, kao što je napajanje Ulcinja, koje je jednostano iz Bara, ali i tu smo sa alabanskim operatorom potpisali memorandum koji podrazumijeva zajedniči rad na dva projekta, čime će Ulcinj dobiti napajane i sa druge strane. Tu je i unapređenje mreže izmeđi Podgorice i Koplika u Albaniji. U suštini naš plan je prepoznao sva mjesta na mreži koja su na granici opterećenja i radimo na povećanju sigirnosti napajanja", navodi Asanović.