М.М.Љ. [ Media biro ]

ŽUGIĆ

Razmisliti o zaduženju kod MMF-a

Iako je ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao da za ovu i narednu godinu nije planirano zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda, guverner Centralne banke Radoje Žugić smatra da bi ipak trebalo razmisliti o tom aranžmanu. Žugić je to kazao na Samitu guvernera zemalja regiona koji je održan u Budvi, a sa kojeg je poručeno da su ekonomije država Zapadnog Balkana ugroženije nego ikada, te da se jedino kroz sinhronizaciju mjera fiskalne i monetarne politike donekle mogu ublažiti posljedice krize. Žugić je kazao da će zbog ogromne neizvjesnosti i pratećih rizika, „naredni period zahtijevati pažljivo praćenje poslovanja banaka i razmatranje potrebe uvođenja novih, aktuelnoj situaciji prilagođenih prudencijalnih mjera na mikro i makro planu“.

Drugi dan Samita ministara finansija guvernera i direktora poreskih uprava regiona, danas je održan u Budvi. Pod nazivom  „Monetarna politika u infleatornom okruženju“ održan je panel, kome je prethodio pozdravni govor guvernera Žugića, koji je tom prilikom kazao da se raduje što se Samit održao nakon dvije godine pauze, i dodao da se on, nažalost, organizuje u najizazovnijem vremenu, prema njegovim riječima u vremenu kada su sve države Zapadnog Balkana ugroženije nego ikada.

“U vremenu kada imamo loše makroekonomsko okruženje, i u vremenu kada nam treba razmjena i mišljenja i sredstava, mjera i zajedničke prevencije. Nama je cilj da danas, kroz ovu našu aktivnost u najvećoj mjeri preveniramo ono što može da potkopa održivost ekonomije ZB ali i, sa druge strane iskažemo optimizam da ćemo se u narednom periodu sresti bez rata, sa nižom inflacijom i u mnogo povoljnijem makroekonomskom okruženju”, poručio je on u svom obraćanju na Samitu.

Prema njegovom mišljenju CBCG predstavlja jednu snažnu monetarnu instituciju, koja se suočava sa svim onim sa čime se suočavaju, kako je rekao, i druge monetarne institucije ne samo u regionu nego i u cijelom svijetu. Žugić je dodao da će, zbog ogromne neizvjesnosti i pratećih rizika, „naredni period zahtijevati pažljivo praćenje poslovanja banaka i razmatranje potrebe uvođenja novih, aktuelnoj situaciji prilagođenih prudencijalnih mjera na mikro i makro planu“.

Učesnici panela su se saglasili u ocjeni da, u aktuelnim okolnostima, centralne banke moraju voditi preventivne i adekvatno dizajnirane politike, te da se, paralelno i u saradnji sa nosiocima fiskalne politike, moraju baviti strukturnim izazovima, koji će nesumnjivo uticati na finansijsku i makroekonomsku stabilnost.

Guverner Centralne banke BIHa, kazao je da ekonomska kriza, iako na globalanom nivou nije zadesila sve zemlje podjednako.

“Dobro je što u Crnoj Gori nema recnezije, moram reći da i BIH ove godine ostaje na 2, 8 odsto GDP. Ja se nadam da ćemo izbjeći neki teži razvoj situacije, a za CBBIHa najvažnije je da imamo stabilan monetarni sistem i stabilnu valutu”, kazao je Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

Govoreći o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke kazao je da je inflacija, gledajući globalni nivo trenutno na najvišim razinama, upoređujući je sa periodom u proteklih četrdeset godina, napominjući da je velika inflacija Zapadne zemlje zadesila krajem sedamdesetih.

“Kod nas je situacija drugačija, jer smo mi imali inflaciju devedesetih koja je dosezala razinu od 500 odsto. Sadašnja inflacija, koja se trenutno u Hrvatskoj kreće se do 12 odsto, u odnosu na zadnjih trideset godina, imajući u vidu da je euro jako “pogubio” našu zemlju, i dobro je da smo se mi navikli na nevjerovatno nisku stopu inflacije, jer je ona kao takva jako teška za sistem,i može imati različite uzroke”, kazao je on.