[ PR Centar, Objavila: J.B.Č. ]

82% VIŠE NEGO PRETHODNE

Privrednici u 2018. zaradili 272,7 miliona eura

Prošla godina je za većinu crnogorskih privrednih subjekata bila značajno uspješnija od prethodne, a ostvareni rezultat nakon oporezivanja je iznosio 272,7 miliona eura i veći je za 82 odsto u odnosu na 2017. godinu.

To je saopšteno na završnoj pres konferenciji u okviru projekta "100 najvećih u Crnoj Gori", povodom objave prvorangiranih u 25 kategorija 100 najvećih i promocije specijalne publikacije Poslovne novine - 100 najvećih u Crnoj Gori.

Projekat za unapređenje i promovisanje crnogorske privrede inicirala je kompanija BI Consulting u partnerstvu sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom ekonomije, uz podršku Privredne komore Crne Gore i uz generalno pokroviteljstvo Societe Generale banke Montenegro.

Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija, Ratko Nikolić, kazao je da je, prema gotovo svim pokazateljima, za većinu privrednih subjekata, prošla godina bila značajno uspješnija od prethodne, a u prilog tome, kako je dodao, govore i podaci na nivou cijele privrede.

"Ostvareni prihodi su za 4,6 odsto veći i iznosili su 8,89 milijardi eura. Ostvareni rezultat nakon oporezivanja iznosio je 272,7 milona eura i veći je za 82 odsto. Broj zaposlenih u preduzećima je rastao za 8,8 odsto, odnosno za skoro deset hiljada zaposlenih i prema dostavljenim ispravnim podacima prosječno je iznosio 122.128 zaposlenih", naveo je Nikolić.

On je dodao da je broj preduzeća koja su ostvarila dobit veći za 6,2 odsto.

"Prihode preko milion eura ostvarilo je 1.226 preduzeća, što je 4,5 odsto više nego prošle godine. Neto dobit veću od stotinu hiljada eura ima 887 preduzeća, što je 12 odsto više nego prošle godine. 332 preduzeća imaju preko 50 zaposlenih, što je 25 preduzeća više nego prošle godine, odnosno 8,1 odsto", objasnio je Nikolić.

On je naglasio da je broj predatih ispravnih finansijskih izvještaja za poslovnu 2018. godinu veći za 10,5 odsto u odnosu na prethodnu.

"To je dominantno posljedica veće poslovne aktivnosti i povećanja broja preduzeća, ali i podizanja kulture finansijskog izvještavanja, što je i jedan od ključnih ciljeva našeg projekta", istakao je Nikolić.

On je kazao da je po postignućima u kategoriji mikro preduzeća lider po prihodu bio Fly Montenegro travel, po dobiti Gufo i po broju zaposlenih Halotaksi.

"U kategoriji malih preduzeća lideri su bili Mivis (prihod), Domen (dobit), Securitas Montenegro (broj zaposlenih). U kategoriji srednjih preduzeća to su Ina-Crna Gora (prihod), Zetagradnja (dobit), Tobacco s press (broj zaposlenih). A u kategoriji velikih preduzeća lider po prihodu i dobiti je Elektroprivreda Crne Gore, a po broju zaposlenih VOLI TRADE", naveo je Nikolić.

On je dodao da je u djelatnosti telekomunikacija lider Crnogorski Telekom, trgovine Voli trade, hotelijerstva Budvanska rivijera, upravljanja nekretninama Delta M CG, revizije i računovodstva Finance plus, građevine Bemax, a u djelatnosti hrane i pića Meso-promet.

"U djelatnosti ostala proizvodnja i prerada lider je Rudnik uglja, u IT sektoru Comtrade distribution, nafta i derivati Jugopetrol, u farmaciji Glosari, medicinskim uslugama Institut dr Simo Milošević, a priznanje za najveću rastuću kompaniju dobio je Voli trade", rekao je Nikolić.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, Nemanja Katnić, istakao je da je projekat već ostvario prve zacrtane ciljeve, da su evidentni značajni rezultati svih napora i ulaganja, registrovan rast Bruto domaćeg proizvoda, a bilježi se, kako je dodao, rast domaće ekonomije, unapređenje poslovne klime, i povećanje broja malih i srednjih preduzeća.

"Kroz razne programe za unapređenje privrednog sektora, promocije i reforme, unapređenje poslovnog ambijenta, obezbjeđivanje podrške kroz budžetska izdvajanja, povoljne kreditne aranžmane i bespovratna sredstva iz evropskih pretpristupnih fondova, stvaraju se preduslovi za bolje poslovanje već postojećih, ali i stvaranje novih malih i srednjih preduzeća, koja čine okosnicu privrede jedne zemlje", pojasnio je Katnić.

On je istakao da je povećanje broja preduzeća koja prihoduju preko million eura iz godine u godinu takođe signal da mjere koje se preduzimaju daju rezultate i time Crnu Goru stavljaju u red država u kojima je uspješno poslovanje praksa.

"Svakako, pozitivni rezultati jesu ono što ohrabruje, ali i obavezuje da se dalje radi na unapređenju poslovnog ambijenta, kako bismo iz godine u godinu kroz Projekat 100 najvećih imali čast i zadovoljstvo da predstavimo najuspješnije priče. Obaveza Ministarstva finansija biće kao i do sada da u saradnji sa svim partnerima nastavi da radi u pravcu jačanja pozitivne poslovne klime", poručio je Katnić.

Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije, Radosav Babić, kazao je da se, kroz podršku privednicima, teži da se poveća produktivnost, smanji nezaposlenost i intenziviraju investicione aktivnosti, što sveukupno utiče na privredni rast i regionalni razvoj Crne Gore.

Babić je rekao da je jedan od primarnih prioriteta Ministarstva ekonomije podrška malim i srednjim preduzećima, kao i da kroz definisanje strateškog okvira, u koordinaciji sa ostalim institucijama i kroz pružanje finansijske i nefinansijske podrške za preduzeća, pokušavaju da dodatno motivišu preduzetnike.

"U želji da osiguramo kontinuitet započetih reformi za podršku razvoja preduzetništva, u ovoj godini smo usvojili Program za unapređenje konkuretnosti privrede, koji kroz deset programskih linija obezbjeđuje finansijsku i nefinansijsku podršku, kroz dodjelu subvencija u ukupnom iznosu od 1,640 miliona eura", rekao je Babić.

On je dodao da podatak, da je broj malih i srednjih preduzeća u 2018. godini veći za gotovo deset odsto u odnosu na prethodnu godinu, dodatno obavezuje da se nastavi ulaganje u taj sektor.

"Ovakvi rezultati nas podstiču da budemo još efikasniji, da nastavimo sa radom na stvaranju preduslova da crnogorska privreda bude još konkurentnija. Vjerujem da će ovogodišnji dobitnici priznanja '100 najvećih' biti najbolji promoteri uspješne poslovne prakse i biti podsticaj cjelokupnoj privredi u daljem razvoju", zaključio je Babić.