[ Mina-biznis; Objavio: B.V. ]

MINISTARSTVO SAOPŠTILO

Niko nije razdvojio ofšor firme od ostalih

Nijedna zemlja nije propisima razdvojila firme koje posluju u poreskim rajevima, od onih koje to ne rade, pa ni Crna Gora ne može biti izuzetak, navedeno je iz Ministarstva finansija.

Takav odgovor iz tog Vladinog resora predočen je Pobjedi, komentarišući predlog Građanskog pokreta URA da se za ofšor firme podupla porez na dobit na 18 odsto. Oni su dostavili Ministarstvu finansija spisak od 51 ofšor zemlje.

U Ministarstvu navode da taj predlog otvara niz pitanja, jer je “upitno da li bi selektivnost bila u skladu sa dobrim poreskim praksama i Ustavom” i dodaju da je u predlogu tog pokreta izostalo valjano obrazloženje.

“Vjerovatno se nijesu zapitali da li se zakonom može uspostaviti selektivnost u primjeni poreske stope zavisno od teritorije, pa i ako se radi o ofšor destinacijama. Nije nam poznato da postoji takva praksa u uporednim poreskim zakonodavstvima, jer je i pitanje kako pojedine zemlje poroglasiti ofšor destinacijama”, kazali su u Ministarstvu.

Predočeno, u Ministarstvu razumiju kao predlog da se uvede stopa od 18 odsto na isplatu dividende prema zemljama koje su samo prepoznate kao poreski raj.

”Te zemlje niko nije zvanično proglasio poreskim rajem, tako da bi teško Crna Gora mogla da napravi klasifikaciju po tom kriterijumu. Ako takvu stopu uvedemo za pet do šest zemalja, ne znači da smo obuhvatili sve države koje se smatraju poreskim rajem”, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Na isplate nerezidentima, kako su naglasili, osim nacionalnog zakonodavstva, uvijek se primjenjuju i ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

”Tim se ugovorima ove isplate obično oporezuju u zemlji rezidentosti primaoca prihoda, a u zemlji u kojoj su ostvareni prihodi se mogu djelimično oporezovati stopom do pet ili deset odsto. Onda je pitanje zašto uvoditi veće stope po odbitku na takve isplate, kada se veći dio prihoda oporezuje u zemlji primaoca prihoda”, navedeno je iz Ministarstva.

Iz tog resora ukazali su da analiziraju model usklađivanja dobiti po osnovu prihoda i rashoda između povezanih lica, odnosno upoređivanja transfernih cijena između povezanih lica.

”Transferne cijene su veliki izazov i kompleksan problem i za samu grupu preduzeća, a pogotovu za državu. Postoje smjernice OECD-a za primjenu transfernih cijena, ali nijedna zemlja nije u potpunosti uspostavila sistem utvrđivanja tih transakcija. Želimo pronaći precizan i sprovodljiv model, koji nije destimulativan za biznis”, kazali su u Ministarstvu.

Transferne cijene su instrument kojim se kontroliše da se kroz veće cijene među povezanim licima ne preseljava kapital iz jedne u drugu državu.

”To nije karakteristično za Crnu Goru. Transakcije među povezanim licima u unutrašnjem prometu nemaju značajan fiskalni uticaj”, ukazali su iz Ministarstva.