P. R.

Varvarske metode u ekološkoj državi: Dinamit i struja i dalje ubijaju Skadarsko jezero

Evropska unija (EU) zatražila je od Crne Gore strožu kaznenu politiku i efikasnu saradnju institucija kako bi se rješavali ekološki problemi i zaštitila životna sredina, posebno biodiverzitet Skadarskog jezera i riblji fond.

Na Svjetski dan životne sredine ove godine, ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da se ekološki problemi rješavaju uz dobru volju, strožu kaznenu politiku i efikasnu saradnju institucija.

"Za uspjeh biće potrebne i neke nepopularne mjere, poput strožih kazni za eko-prekršaje i kriminal", poručio je Satler.

Mada EU uporno traži opipljive rezultate u borbi protiv eko kriminala u Crnoj Gori, čini se da oni u velikoj mjeri do sada izostaju. Crna Gora je jedinstvena i po modelu uništavanja ribljeg fonda. Dinamitom i strujom, što su varvarske metode, nezamislive u modernoj Evropi.

Ribolov strujom je strogo zabranjen, jer tim načinom ribolova uništava se, sem krupnije ribe, i velike količine riblje mlađi, što dovodi do remećenja prirodnog priliva ribljeg fonda. Isto je i kada je u pitanju eksploziv što može da bude opasno i za one koji se upuste u ta zlodjela, ali i one koji čuvaju ta područja.

Nacionalni park Skadarsko jezero zaštićen je kao NP od 1983. godine, a kao Ramsarsko područje od međunarodnog značaja još od 1995. godine.

Od 2023. godine Crna Gora i Albanija, uz podršku EU, zajednički rade na kandidaturi sliva Skadarskog jezera za upis u UNESCO program "Čovjek i biosfera" (MAB).

Šef Službe zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero Vuk Saičić već godinama vodi borbu protiv krivolova i ozbiljnih kriminalaca, koji često u grupama, besomučno uništavaju biodiverzitet tog najvećeg jezera na Balkanu.

U dubokim, sjenovitim vodama Skadarskog jezera, Saičić nastupa kao čuvar – hrabra silueta protiv ljudi koji obilato iskorišćavaju slabosti sistema.

U eri '90-ih, kada su krivolovci počeli dinamitom da pretvaraju jezero u grobnicu za ribe, država je spavala dubokim snom ravnodušnosti.

Eksplozije su odzvanjale poput dalekih topova, mrtva riba je plovila, a počinioci su šaputali opravdanja: "Samo želimo da nahranimo djecu". Međutim, ovo je vrlo lukrativan posao, jer počinioci mogu da zarade i po nekoliko hiljada eura za noć.

Sada, u ovoj vlažnoj prašumi jezera Saičić pokušava da promijeni situaciju.

Ali njegova hrabrost ne dolazi bez gorčine - nekad se čini da nema dovoljno opreme i podrške drugih. A i oni uhvaćeni često izlaze sa minimalnim kaznama, a nerijetko i ne budu podvrgnuti nikakvim sankcijama.

Saičić je za Portal RTCG kazao da je Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero ostvarila rekordne rezultate u borbi protiv nezakonitog ribolova, ističući da je tokom prethodnog mjeseca podnijeto osam krivičnih prijava protiv osoba koje su ribu lovile strujom.

"U prethodnih mjesec dana, ozbiljnim operativnim radom i postupanjem prema ciljnim grupama koje love strujom, ostvarili smo rekordne rezultate. Podnijeli smo krivične prijave protiv osam lica za nezakoniti ribolov, od kojih su neka već zadržana, dok je pritvor za određeni broj njih i dalje u toku", istakao je Saičić.

On je naglasio da su dosadašnje kazne bile preblage i da je to doprinijelo velikom broju povratnika.

"Kaznena evidencija je do sada bila vrlo blaga – najčešće su izricane uslovne kazne ili društveno koristan rad. To se pokazalo kao loša praksa, jer su mnogi ponovo činili isto djelo. Očekujemo da novi slučajevi dobiju i zatvorske kazne, kako bi naša borba bila efikasnija", poručio je Saičić.

Poseban problem, kako je dodao, predstavlja činjenica da je dio zaplijenjenih predmeta, poput plovila i vanbrodskih motora, vraćen licima koja su pravosnažno osuđena.

"S druge strane, kapacitete naše službe podigli smo na najviši nivo – sada raspolažemo sa četiri nova vanbrodska motora, dva plovila, uniformama ‘Mile Dragić’, dva drona i obezbijeđenim beneficiranim radnim stažom za zaposlene", naveo je šef Službe zaštite NP Skadarsko jezero.

Prema njegovim riječima, pojačane kontrole i opremljenost službe daju rezultate, a cilj je da se stane na put uništavanju ribljeg fonda i očuva bogatstvo Skadarskog jezera.

Tokom posljednjih pet godina u Crnoj Gori je zbog nelegalnog ribolova uhapšeno 280 osoba, od čega se gotovo dvije trećine slučajeva odnosi na Skadarsko jezero, pokazuju podaci iz izvještaja Ministarstva unutrašnjih poslova, sudova i ekoloških organizacija.

Od ukupnog broja uhapšenih, 115 je pravosnažno osuđeno, dok je samo 20 odsto dobilo efektivne zatvorske kazne – najčešće od dva do šest mjeseci. Ostali su prošli s novčanim kaznama ili uslovnim presudama, uz obrazloženja da je riječ o "prvom prekršaju" ili "ekonomskoj nuždi".

"Skadarsko jezero i dalje je žarište nezakonitog ribolova, s više od 190 registrovanih slučajeva u periodu od 2020. do 2025. godine. Najčešće se koriste električni uređaji koji, prema procjenama stručnjaka, uništavaju riblji fond i izazivaju masovno uginuće mladih riba i drugih vodenih organizama", pokazuje izvještaj.

Prema podacima Svjetskog fonda za prirodu (WWF), nezakonit ribolov čini oko 60 do 70 odsto ukupnog ulova, dok je ribljí fond smanjen za 40 odsto u posljednjih deset godina.

"Procjenjuje se da Crna Gora godišnje gubi između milion i dva miliona eura zbog devastacije ekosistema i smanjenja prihoda od ribarstva i turizma", piše u izvještaju.

Iako je Jedinica za borbu protiv ekološkog kriminala, osnovana u okviru MUP-a 2024. godine, donijela određene pomake, broj hapšenja povećan je za 30 odsto, a nelegalni ribolov smanjen za 15 do 20 odsto, situacija se i dalje ocjenjuje kao kritična.

Stručnjaci upozoravaju da, bez jače forenzike, strožih kazni i podrške legalnim ribarima, Skadarsko jezero bi do 2030. godine moglo postati "mrtva zona", s minimalnim prinosom i trajno oštećenim biodiverzitetom.

"Ukupna ocjena stanja, prema izvještajima ekoloških organizacija, iznosi 4 od mogućih 10, što pokazuje da su pomaci vidljivi, ali da borba protiv nezakonitog ribolova tek počinje", navodi se u izvještaju.

Formiranje operativnog tima za borbu protiv ekološkog kriminala naišlo je i na podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Operativni tim okuplja predstavnike tužilaštva, policije, resornih ministarstava – ekologije, prostornog planiranja i upravljanja prirodnim resursima – kao i stručnjake iz oblasti zaštite životne sredine.

Resorni ministar Damjan Ćulafić poručio je da je formiranje operativnog tima odlučan korak ka istinskoj zaštiti prirode i Ustava koji Crnu Goru definiše kao ekološku državu.

"Ekološki kriminal ostavlja ozbiljne finansijske posljedice i dugoročno ugrožava životnu sredinu u Crnoj Gori", naglasio je Ćulafić.

Portal RTCG saznaje da će resorno ministarstvo, preko svog predstavnika, predložiti da se pooštre krivične sankcije kako bi se povećale kazne zatvora.

Ekolozi: Rezultati vrlo brzo mogući

Takođe, i ekolozi su pozdravili to što je Više tužilaštvo formiralo operativni tim za borbu protiv ekološkog kriminala. Posebno dobrim vide to što su u timu predstavnici tužilaštva, policije, nadležnih ministarstava, ali i drugi poznavaoci oblasti životne sredine.

Aktiviskinja Azra Vuković smatra da su rezultati vrlo brzo mogući ukoliko sve zainteresovane strane budu željele rezultate.

"Ja želim da vjerujem da će se postići neki rezultati", ocijenila je aktiviskinja Azra Vuković.

Aktivista Vuk Vujisić očekuje do kraja godine rezultate te da će biti određena procesuiranja kada je u pitanju nelegalna eksploatacija prirodnih resursa.

"Vjeruje da će intezitet rada biti pojačan i na proljeće", dodao je Vujisić.

Zbog "Struje" u avgustu procesuirano 14 osoba

O rezultatima najbolje govori opsežna akcija tokom avgusta pod nazivom "Struja", usmjerena na suzbijanju nezakonitog izlova ribe električnim pretvaračima

U okviru akcije procesuirano je 14 osoba, od kojih je šest krivično prijavljeno zbog nezakonitog izlova ribe strujom, dok je osam sankcionisano prekršajnim nalozima, među njima i jedan državljanin Albanije.

Privremeno su oduzeti brojni predmeti korišćeni za krivolov: sedam plovila, sedam vanbrodskih motora, tri sonde za izlov ribe strujom, osam akumulatorskih baterija i trideset ribarskih mreža.

Akciju je realizovala Služba zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero u saradnji sa Direktoratom za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Graničnom policijom.

EK: Crna Gora mora ubrzati reforme u oblasti zaštite životne sredine

Borba protiv eko kriminala važan je segment u pregovorima o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Posebno Poglavlje 27 koje se tiče životne sredine i koje je jedno od najizazovnijih u tom, inače, složenom procesu.

Evropska komisija je upozorava Crnu Goru da mora da pokaže opipljiv napredak.

Oni su rekli da Crna Gora ima određeni nivo spremnosti u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena. To je ocijenila Evropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore.

Brisel preporučuje da Crna Gora značajno intenzivira aktivnosti u narednom periodu kako bi ispunila završna mjerila za Poglavlje 27, uz poseban fokus na primjenu i sprovođenje zakona i usvajanje sektorskih strategija u oblastima upravljanja otpadom, kvaliteta vazduha i vode, zaštite prirode i klimatskih promjena.

Bez konkretnih i odlučnih mjera čini se da će Crna Gora još dugo čekati na pravi pomak kada je u pitanju suzbijanje eko kriminala i zaštita biodiverziteta ključnih područja.