- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
06. 02. 2025.
22:07 >> 22:08
Čitaj mi:
Gdje idu kornjače kad napuste gnijezdo?
Mladunci morskih kornjača jure prema moru. Ali šta se dalje dešava? Decenijama su se naučnici pitali o takozvanim ‘izgubljenim godinama’, vremenu između napuštanja gnijezda na plažama i kasnijeg dolaska na iste obale kao mnogo veće kornjače.
Sada nova istraživanja počinju da popunjavaju tu prazninu.
Grupa naučnika je pričvrstila fleksibilne GPS markere na solarni pogon na brzorastuće oklope mladih kornjača bez ometanja njihovog rasta. U vodama Meksičkog zaliva označili su 131 životinju, uključujući ugrožene zelene kornjače, glavate kornjače, kljunaste kornjače i Kempove atlantske kornjače.
Podaci koje su prikupili bacaju svijetlo na te misteriozne nestale godine.
Kejt Mensfild, naučnica na Univerzitetu Centralne Floride kaže da sada imaju, barem za taj region, početak ideje o tome šta ova mala stvorenja rade.
"Jedan od najvećih zaključaka je da kornjačice nisu pasivne male lutalice, kao što smo dugo pretpostavljali. One takođe posjećuju ono što mi smatramo obalnim staništima, ali ostaju pri površini mora, kao u početnoj fazi života", navela je ona.
Novoizlegle kornjače su veličine mobilnog telefona, zbog čega dobar dio GPs markera otpadne kako školjka brzo raste. Ali svaki marker je ostao dovoljno dugo da prenese podatke o lokaciji jedinke, od nekoliko nedjelja do nekoliko mjeseci.
Ono što su istraživači otkrili osporilo je mnoge stare ideje o takozvanim ‘izgubljenim godinama’. Naučnici su ranije pretpostavljali da su se male kornjače pasivno kretale sa okeanskim strujama.
"Neke su posjetile priobalna staništa, ali bi se zatim okrenule i otišle. Dakle, one aktivno manevrišu i aktivno mijenjaju svoj pravac, potencijalno izbegavajući obalu", kazala je ona.
Podaci praćenja su takođe pokazali više varijabilnosti u njihovoj lokaciji nego što su naučnici očekivali, jer su se male kornjače kretale između voda kontinentalnog pojasa i otvorenog okeana.
Istraživanje daje biolozima bolju predstavu o tome kako mlade kornjače koriste Meksički zaliv, kritični region za sve četiri vrste ugroženih morskih kornjača u vodama oko Sjedinjeniih Američkih Država.
Istraživači, međutim, ističu da se obrasci ponašanja praćenih vrsta ne mogu primijeniti na sve vrste u svim oblastima svijeta, jer postoje različiti okeanografski strujni režimi i razne druge stvari koje mogu uticati na ponašanje kornjača.
Коментари0
Остави коментар