- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
14. 07. 2023.
16:38 >> 16:49
WWF
U Jadranu ugroženo čak 36 vrsta morskih pasa i raža
U Jadranu je od 54 vrste morskih pasa i raža njih čak 36 ugroženo, upozorila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), povodom Svjetskog dana svjesnosti o morskim psima.
Zabrinjava takođe da populacije morskih pasa i raža kontinuirano opadaju, dok se tri vrste smatraju izumrlima.
Neke kritično ugrožene vrste, poput goluba ćukana i dalje su bez ikakvih mjera zaštite ili upravljanja, a stalno odlaganje konkretnih akcija uzrokuje stalni rizik za ugrožene vrste, čime se ugrožava dugoročna održivost ribarstva i zdravlje morskog ekosistema, upozorila je WWF Adria.
Zabrinjava podatak i po kojem je u Sredozemlju, koji je dom najvećem broju ugroženih vrsta morskih pasa i raža na svijetu, ugroženo čak 58 odsto svih vrsta morskih pasa i raža. Sredozemlje se i najbrže zagrijava, pa se opasnost od izumiranja tih morskih životinja dodatno povećava.
Iako su, kažu, morski psi često predstavljeni kao opasni predatori, posebne tokom ljetnje sezone, oni su zapravo u velikoj opasnosti, a u pregrejanom Sredozemnom moru, uloga morskih pasa i raža ključna je i nezamjenjiva.
Važnost morskih pasa i raža u Sredozemnom moru višestruka je. Neke vrste raža djeluju kao inženjeri staništa, jer tokom plivanja svojim perajima podižu pijesak sa dna, čime stvaraju mikro staništa za ostale manje morske organizme i pomažu im da pronađu hranu.
Druge vrste prenose hranljive materije iz jednog morskog sloja u drugi, čime povećavaju bogatstvo života u moru, dok neke vrste direktno utiču na ublažavanje posljedica klimatske krize, slažući ugljenik u svojim organizmima, poručuje Patrik Krstinić iz WWF Adrije.
Iz WWF Adrije ističu kako nedavne obavezujuće odluke Svjetske organizacije za poljoprivredu UN-a bude nadu u očuvanje morskih ekosistema, ali mediteranske zemlje moraju da preuzmu vodeću ulogu u upravljanju ribarstvom.
Pri tome je, kažu, potrebno dodijeliti odgovarajuće resurse za upravljanje ribarstvom, osigurati stalno prikupljanje podataka i praćenje stanja ugroženih vrsta i uključiti sve zainteresovane strane, posebno ribare, u formiranje novih mjera upravljanja.
„Jedino tako možemo zajedno da očuvamo važna staništa za morske pse i raže i osiguramo njihov opstanak“, poručuju iz WWF Adrije.
Коментари0
Остави коментар