- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekologija
05. 10. 2022.
10:52 >> 10:53
REVOLUCIJA U RECIKLIRANjU?
Voštani crvi u borbi protiv plastike
Naučnici su otkrili da pljuvačka voštanog crva brzo razlaže plastične kese, kao i da njegovi enzimi razgrađuju polietilen u roku od nekoliko sati na sobnoj temperaturi, što bi moglo biti revolucionarno u recikliranju.
Do otkrića je došlo nakon što je jedna naučnica, pčelar amater, očistila zaraženu košnicu i otkrila da su larve počele da prave rupe u plastičnoj kesi za otpatke. Nakon što je slučaj prijavila jednom naučnom isntitutu, dokazano je da pljuvačka ovog crva nevjerovatnom brzinom razgrađuje polietilen.
Polietilen čini 30 odsto ukupne proizvodnje plastike i koristi se u kesama i drugoj ambalaži koja čini značajan dio svjetskog zagađenja plastikom.
Hemijski raspad bi mogao da stvori vrijedne hemikalije ili, uz neku dalju preradu, novu plastiku, čime bi se izbjegla potreba za novom plastikom napravljenom od nafte. Enzimi se mogu lako sintetizovati i prevazići “usko grlo u degradaciji plastike”, rekli su istraživači, što je početni prekid polimernih lanaca. Razgradnja obično zahtijeva visoke temperature i zagađuje životnu sredinu, a enzimi voštanog crva rade na normalnim temperaturama, u vodi i u neutralnom pH.
„Moje košnice su bile preplavljene voštanim crvima, pa sam počela da ih čistim, stavljajući crve u plastičnu kesu“. Poslije nekog vremena, primijetila sam puno rupa i otkrili smo da crvi nisu samo grickali kesu, već da je u pitanju hemijsko razlaganje materijala., rekla je dr Federika Bertočini iz Centra za biološka istraživanja u Madridu.
Naučnici tvrde da je još rano govoriti o komercijalnoj primjeni ove metode, jer je potrebno prethodno uraditi mnogo istraživanja i razmišljanja o tome kako najbolje primijeniti ovu strategiju.
Naučnici širom svijeta istražuju bube i larve leptira zbog njihovog potencijala da jedu plastiku. Prethodna otkrića korisnih enzima bila su u mikrobima, a studija iz 2021. godine pokazuje da bakterije u okeanima i zemljištu širom svijeta evoluiraju da jedu plastiku.
Pronađeno je 30 hiljada različitih enzima koji mogu razgraditi deset različitih vrsta plastike.
Super-enzim koji brzo razgrađuje plastične boce za piće, obično napravljene od PET plastike, otkriven je 2020. godine, inspirisan bubom pronađenom na deponiji otpada u Japanú. Enzim koji razgrađuje PET je takođe proizveden od bakterija u kompostu za lišće, dok druga buba sa deponije može da jede poliuretan, plastiku koja se široko koristi, ali se rijetko reciklira.
Milioni tona plastike se bacaju svake godine, a zagađenje prožima planetu, od vrha Mont Everesta do najdubljih okeana. Smanjenje količine upotrijebljene plastike je od vitalnog značaja, kao i pravilno sakupljanje i tretman otpada, a potpuna reciklaža bi mogla da smanji proizvodnju nove plastike.
Коментари0
Остави коментар