Anđelko Šubić  [ DW ]

23. 11. 2025. 13:37

Mršav rezultat klimatske konferencije u Brazilu

Poslije teških pregovora na Svjetskoj klimatskoj konferenciji u Belemu postignut je samo minimalni sporazum o napuštanju fosilnih energenata. Završni dokument koji je u subotu odobrilo plenarno zasijedanje konferencije ne sadrži nikakav plan za to. Ipak, brazilsko predsjedništvo tridesete po redu konferencije (COP30) najavilo je takvu „mapu puta" na dobrovoljnoj osnovi. Evropska unija se do posljednjeg trenutka borila za plan, ali nije dobila potrebnu podršku zemalja u razvoju i država u usponu.

Poslije teških pregovora na Svjetskoj klimatskoj konferenciji u Beleemu, još jedne noći iscrpljujućih razgovora i 20 sati nakon što je skup zapravo trebalo da bude završen, postignut je tek minimalni sporazum o napuštanju fosilnih energenata. U završnom dokumentu se pojam „fosilno gorivo" uopšte ne pojavljuje. Istina, poziva se na apel sa pretprošlog skupa u Dubaiju gdje se govori o „tranziciji od fosilnih energenata u energetskim sistemima".

Njemačka i EU borile su se do posljednjeg časa za plan da se jasno kaže kako valja napustiti takve vrste energenata. Njemački ministar zaštite životne sredine, socijaldemokrata Karsten Šmajder, izjavio je da je „pomalo razočaran", ali i da ovaj zaključak „ni na koji način nije korak unazad, već međukorak".

Samo dobrovoljna „mapa puta"

Peter Liden, stručnjak za klimu iz organizacije Germanwatch, zamera konferenciji što „nije stvorila potrebni zamah". „S obzirom na već dramatične posljedice klimatske krize, države su ovde prokockale veliku priliku", stav je i njemačkog ogranka organizacije WWF.

Brazilski diplomata i predsjednik COP30, Andre Korea do Lago, razumije takve zamjerke: „Znamo da su neki među vama imali veće ambicije", rekao je te je odmah nakon prihvatanja završnog dokumenta najavio dobrovoljnu mapu puta za napuštanje fosilnih goriva i za zaštitu šuma.

Odluke konferencije o klimi moraju se donositi konsenzusom. Protiv plana za napuštanje uglja, nafte i gasa posebno su se usprotivile naftne države poput Saudijske Arabije, a ni Kina nije htjela da pristane na takvu obavezu. Prema Šnajderu, nedostajalo je i podrške afričkih i ostrvskih država: on je očekivao da će te zemlje, koje su posebno pogođene zagrijavanjem planete, „biti glasnije kada je riječ o zaštiti klime".

Teški su bili i pregovori o finansiranju mjera zaštite klime. Udovoljeno je zahtjevu zemalja u razvoju za više sredstava za prilagođavanje posljedicama globalnog zagrijavanja. Pomoć bi do 2035. trebalo „najmanje utrostručiti", a iznos bi trebalo da bude 120 milijardi dolara (104 milijarde eura) godišnje.

Klimatski stručnjak Jan Koovalcig (Oxfam) rekao je da je to „tračak svijetla, iako ne naročito sjajan, u inače prilično blijedom i neujednačenom rezultatu konferencije", iako nisu dogovoreni konkretni mehanizmi prikupljanja novca.

Može i bez SAD?

Osjetljiva tačka pregovora bile su i jednostrano uvedene trgovinske prepreke uvedene u ime zaštite klime. Tu je tek dogovoreno da se „treba pokrenuti dijalog" i to uz učešće organizacija poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Riječ je prije svega o optužbi Kine i drugih zemalja da Evropska unija svojim mehanizmom CBAM – svojevrsnom taksom na emisiju CO₂ na robu proizvedenu na način štetan za klimu – „nesrazmjerno negativno" utiče na plasiranje njihove robe na tržište EU.

Uprkos ograničenom ishodu COP30, brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva pohvalio se na samitu G20 u Johanesburgu da je u Belemu „pobijedio multilateralizam".

Time prije svega misli na to da su SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom napustile Pariski sporazum i uopšte nisu poslale predstavnike na ovogodišnju konferenciju. Ipak, i bez SAD su se u Belemu ponovo pokazale tradicionalne linije sukoba između industrijskih država s jedne strane i nekih država u usponu i zemalja u razvoju s druge, kao i između velikih naftnih država i onih država koje žele brže i odlučnije da krenu u zaštitu klime.

Grad Belem u Amazoniji Brazil je izabrao za dvonedjeljnu konferenciju kako bi skrenuo pažnju na važnost prašuma za klimu. Već na klimatskom samitu uoči COP30, Lula je otvorio put za formiranje globalnog fonda za zaštitu šuma TFFF koji bi trebalo i finansijski da nagradi tropske zemlje koje čuvaju svoje prašume. Drugog nedjeljnog ciklusa konferencije i Njemačka je obećala milijardu eura za taj inovativni instrument zaštite klime.

Protesti, požar i provokacija

Poslije svjetskih klimatskih konferencija u autoritarnim državama posljednjih godina – Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Azerbejdžanu – na COP30 je ponovo dat prostor nevladinim organizacijama. Na polovini konferencije u Belému održan je i protest aktivista za zaštitu klime sa desetinama hiljada učesnika.

COP30 obilježila je i serija incidenata i sukoba. Protestovalo je i autohtono stanovništvo Amazonije koje je uspelo da prođe do ulaznog prostora konferencije i sukobilo se sa snagama bezbjednosti. Dan kasnije autohtono stanovništvo tog područja u protestu je dva sata mirno blokiralo glavni ulaz COP30.

U četvrtak poslije podne, usred odlučujuće faze pregovora, izbio je požar u blizini ulaznog prostora zbog čega je cio prostor konferencije morao da bude evakuisan i pregovori prekinuti. Već prije toga bilo je logističkih problema poput prodiranja vode i preopterećenih klima-uređaja.

Buru među domaćinima konferencije izazvala je i izjava njemačkog kancelara, demohrišćanina Fridriha Merca u Berlinu da je Njemačka „ljepša“ od Amazonije. To je izazvalo ogorčenje u brazilskim medijima i među političarima, ali i kod učesnika konferencije.

I po 700 dolara za noć

Još jedna nesuglasica izbila je u Belemu između Australije i Turske oko toga ko bi trebalo da bude domaćin sljedeće klimatske konferencije. Kompromis predviđa da će se COP31 održati u turskom ljetovalištu Antaliji od 9. do 20. novembra sljedeće godine, što znači da će Turska predsjedavati konferencijom, ali će Australija imenovati potpredsjednika i voditi pregovore.

Brazilski mediji javljaju da je sama organizacija ove konferencije koštala oko 77 miliona eura. U Belemu se očekivalo oko 50.000 učesnika, a učesnici konferencije žalili su se da su tamošnji hoteli tražili i po 700 dolara za jednu noć – i to za dvije nedjelje trajanja konferencije. Ujedinjene nacije su od brazilske vlade tražile da obezbijedi povoljniji smještaj za delegacije siromašnijih zemalja, pa su na jednom ogranku rijeke Amazon, gdje se nalazi Beleem, pristigli kruzeri koji su služili kao plutajući hoteli.