Hans Fajfer  [ DW ]

22. 11. 2025. 06:54

Reakcija na hibridni rat Rusije – Njemačka se naoružava

Kada počinje rat? Kada zapravo počinje? Pogotovo danas, u digitalnom dobu sajber napada? „Ako bi ruska podmornica napala i potopila njemačku korvetu, rekli biste da je to rat“, kaže Zenke Mararens, pukovnik Bundesvera i vojni strateg. „Ali šta ako bi na tom brodu u zupčanike bili ubačeni metalni opiljci, pa brod više ne bi bio operativan: da li je to onda rat?“

Mararens je stručnjak za hibridne prijetnje. Na jesenjem savjetovanju Savezne kriminalističke policije (BKA) u Visbadenu on diskutuje sa njemačkim i međunarodnim bezbjednosnim ekspertima o izazovima budućnosti. Njegov scenario sabotaže operativne sposobnosti njemačkog ratnog broda je stvaran: incident se dogodio u januaru 2025. na korveti „Emden“, neposredno pred njenu predaju na upotrebu u njemačkoj mornarici.

Evropa doživljava stalni porast hibridnih napada. Vojska, policija, političari i naučnici upozoravaju na bezbjednosnoj konferenciji: situacija je ozbiljna.

Hor upozorenja je jednoglasan. „Vidimo intenzivno zaoštravanje situacije“, rezimira potpredsjednica njemačke unutrašnje obavještajne službe Zilke Vilems. „Njemačka je svakodnevno meta hibridnih napada“, naglašava njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint iz Hrišćansko-socijalne unije (CSU). „Demokratija je pod pritiskom – iznutra i spolja“, upozorava direktor Savezne kriminalističke policije Holger Minh.

„Stres-test za demokratiju“

Snagu napada na otvoreno društvo ministar Dobrint naziva „stres-testom za demokratiju“. Režim Vladimira Putina, čini se, napada na širokom frontu. „Imamo sajber napade, zaobilaženje sankcija, podmetanje požara – sve to doživljavamo u razmjerama kakve nikada ranije nismo vidjeli“, naglašava Zilke Vilems iz Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka.

Poseban izazov: pravno je često teško dokazati ko stoji iza pojedinačnih napada. Policiji i obavještajnim službama najčešće nije jasno da li se radi o ruskom napadu, lošoj infrastrukturi ili kriminalnom aktu. Tek poređenje sa sličnim incidentima obično daje jasnu sliku. Rusija svjesno deluje u sivoj zoni, što otežava odgovor napadnutih država.

Ministar Dobrint: „Možemo i mi da remetimo i uništavamo“

Prema procjeni bezbjednosnih službi, Rusija sve češće koristi jeftine operacije. „To se sada sprovodi putem takozvanih 'agenata niskog nivoa'“, objašnjava šef Savezne kriminalističke policije Holger Minh u intervjuu za DW. „Kroz unajmljene osobe koje često ni ne znaju za koga rade – i koje to rade za malo novca.“

Počinioci su uglavnom mladi muškarci u teškim životnim okolnostima, sa kriminalnom prošlošću, koji su u Njemačku doselili iz država bivšeg Sovjetskog saveza. Za mali iznos unajmljuju ih, na primjer, preko ruske društvene mreže Telegram.

Ministar Dobrint najavljuje da će Njemačka pooštriti svoj odgovor na napade: „Ko nas napadne u sajber prostoru, mora biti svjestan: mi ćemo se ubuduće braniti! Možemo i da remetimo i da uništavamo.“

Šta to konkretno znači? Šef BKA Minh kaže za DW: „To radimo od 2021. Tada se podigla velika pažnja kada smo sa međunarodnim partnerima isključili najagresivniji malver 'Emotet'.“ Njega su sajber kriminalci slali institucijama i kompanijama – s ciljem da im obore IT sisteme ili iznude otkupninu.

U međuvremenu je Savezna kriminalistička policija značajno proširila svoje kapacitete za borbu protiv sajber napada kako bi mogla ciljano da uzvrati, kaže Minh. „Ne radimo to sjekirom – radimo to skalpelom. Znamo na kojim serverima se nalaze podaci počinilaca i te podatke možemo da brišemo ili mijenjamo.“ Čak i ako kriminalni nalogodavci širom svijeta unajmljuju stotine ili hiljade servera – BKA ih može onesposobiti.

U borbi protiv hibridnih prijetnji, njemačka vlada je ove nedelje odlučila: ubuduće će Bundesver smjeti da obara dronove na teritoriji Njemačke. To je ranije bila isključiva nadležnost policije. Policija pak planira formiranje dodatnih „jedinica za dronove“.

Opasnost iznutra: demokratija u povlačenju

Ali politiku i bezbjednosne eksperte ne brinu samo ruski dronovi, zapaljive naprave i dezinformacije. Veliki izazov predstavlja i to što njemačko društvo sve manje vjeruje sopstvenim demokratskim institucijama.

Ovaj gubitak povjerenja pojačan je digitalnom stvarnošću: lažne vijesti, dezinformacije, neistine o institucijama i nosiocima mandata – sve to je podstaknuto složenim, širokim ruskim kampanjama dezinformisanja. Njihov cilj, prema bezbjednosnim službama, jeste destabilizacija Njemačke i Zapada – hibridnim ratovanjem.

U tom kontekstu pažnja je često usmjerena i na Alternativu za Njemačku (AfD). Kada je nekoliko poslanika AfD-a najavilo putovanje na rusku propagandnu konferenciju u Sočiju, političar Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Roderih Kizeveter optužio ih je da se pretvaraju u instrument hibridnog rata Rusije protiv Njemačke i Evrope. AfD neprestano izaziva pažnju svojom bliskošću sa Putinom.

„AfD otvoreno pokazuje svoju bliskost sa Putinom i ponaša se kao njemačka Putinova partija“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Dobrint u intervjuu za Handelsblat. Ministar unutrašnjih poslova Tiringije otišao je još dalje – izrazivši sumnju da AfD možda špijunira za Rusiju.

Odbrana Njemačke

Ono što povezuje mnoge članove AfD-a i Putina jeste odbacivanje modernog, raznolikog doseljeničkog društva. Zabrinut je i šef BKA, koji upozorava da bi AfD 2026. mogao da uđe u vlast u pojedinim saveznim pokrajinama – čime bi dobio pristup i bezbjednosnim službama. Da bi Njemačka ostala otporna na napade, vojni strateg i pukovnik Bundesvera Zenke Mararens poručuje: hibridno ratovanje mora se posmatrati kao opšti društveni izazov.

Mararens se zabrinjavajućim trendovima na bezbjednosnoj konferenciji suprotstavio apelom: „Nikada nije postojala bolja Njemačka. Hajde da je i dalje zajedno branimo!“