Bernd Rigert  [ DW ]

19. 11. 2025. 06:51

Koliko je uspješan „migracioni zaokret“ Njemačke?

U migrantskoj politici „nije obećao ono što ne može da ispuni“, ‚kaže savezni njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (Hrišćansko-socijalna unija, CSU) u razgovoru za DW. „Moj kurs je krajnje oštar, kao takvog me i prepoznaju. Od prvog dana donosili smo potrebne odluke kako bismo osigurali da kontrole na granici budu strože i da dođe do odbijanja nedozvoljenih ulazaka.“

To što je broj zahtjeva za azil u Njemačkoj pao za 60 odsto, za Dobrinta je „veliki uspjeh“. „Ilegalna migracija“ već godinama je najveći adut za radikalne stranke. Ali: „Dok migrantski preokret koji je pokrenut ne postane i emocionalno iskustvo u sopstvenom okruženju građana, biće potrebno još malo vremena“, kaže Dobrint. Do sada je desnoradikalna opoziciona stranka Alternativa za Njemačku (AfD) prema anketama uglavnom rasla, uprkos „migracionom zaokretu“ vladine koalicije CDU/CSU sa SPD-om.

Opadajući broj tražilaca azila, prema mišljenju stručnjaka za migracije, nije rezultat samo graničnih kontrola i odbijanja nedozvoljenih ulazaka u Njemačku. „Okončanje građanskog rata u Siriji i strože kontrole na balkanskoj ruti od Grčke do Austrije takođe su dovele do pada brojeva“, kaže ekspertkinja za migracije Birgit Glorijus sa Tehničkog univerziteta u Kemnicu za ARD-ov portal tagesschau.de.

Pravo na azil ostaje

Ograničavanje individualnog prava na azil Aleksander Dobrint i dalje odbija: „Ne učestvujem u toj raspravi. Imamo individualno pravo na azil. To ne dovodim u pitanje. Ali dovodim u pitanje zloupotrebu. Protiv toga se mora boriti na najbolji mogući način.“

Migracioni zaokret sada mora da se sprovede na evropskom nivou, kaže ministar unutrašnjih poslova. Cilj pakta EU o migracijama, koji bi trebalo da stupi na snagu sledeće godine, između ostalog je pravednije raspoređivanje izbjeglica u Evropskoj uniji. Njemačka insistira da države prvog ulaska doslednije prihvate tražioce azila u postupak i da im ne dopuste dalje putovanje. „Deportacije u te zemlje prvog ulaska često su teško izvodljive, to mora da se promijeni“, najavio je Dobrint u razgovoru za DW.

Zajedno s drugim evropskim zemljama, ministar unutrašnjih poslova želi da potraži partnera u Africi kako bi se uspostavili svojevrsna „čvorišta za povratak“, odnosno područja u koja bi mogli da se deportuju odbijeni tražioci azila, čak i ako ne dolaze iz te zemlje.

„Postoji niz zemalja koje trenutno raspravljaju o tome da li će to zajednički sprovesti i sa kojom partnerskom zemljom. Ali to će u svakom slučaju morati da bude neka zemlja na afričkom kontinentu“, rekao je Dobrint za DW.

Dosadašnji pokušaji Italije da postupke azila prebaci u ne-EU zemlju Albaniju propali su zbog pravnih prepreka i visokih troškova. A vlada Velike Britanije u međuvremenu je odustala od pokušaja da tražioce azila deportuje u afričku Ruandu. Ipak, u demohrišćanskim strankama u Njemačkoj (CDU/CSU) o „ruandskom modelu“ i dalje se raspravlja.

Iz Avganistana se prima manje ljudi

Dio migracionog zaokreta bilo je i to da se programi prihvata za ljude iz Avganistana „što je moguće više“ okončaju, kako stoji u vladinom programu. Savezni ministar unutrašnjih poslova Dobrint rekao je da bi do kraja godine svi Avganistanci koji imaju „pravovaljanu potvrdu o prihvatu“ trebalo da budu dovedeni u Njemačku. Većina od oko 2.000 do sada ovlašćenih čeka na polazak u Pakistanu.

Do sada je Dobrint u Njemačku puštao samo one ljude koji su sudskim putem pred upravnim sudovima izborili svoju potvrdu o prihvatu. „To je nasledni problem. To je stari teret iz prethodnog saziva, iz prethodne vlade“, rekao je ministar unutrašnjih poslova, prebacujući odgovornost bivšu vladu, odnosno tzv. „semaforsku koaliciju“ socijaldemokrata, Zelenih i liberala.

„Semaforska vlada“ je ljudima koji su u Avganistanu radili za njemačke institucije ili su posebno progonjeni od strane talibanskog režima obećala zaštitu. Dobrint, međutim, očigledno ponovo preispituje te pravne obaveze koje je prethodna vlada donjela kao obavezujuće.

Dobrint smatra da je Rusija prijetnja za Njemačku

Savezni ministar unutrašnjih poslova u intervjuu za DW procjenjuje da Rusija i druge strane sile žele da destabilizuju Njemačku. Osim napada na kablove za prenos podataka u Baltičkom moru i prijetnji dronovima, Aleksander Dobrint pominje i sajber-napade. Oni, tvrdi, djelom dolaze i iz Rusije i u porastu su.

„Procjenjujem da ćemo i u narednim mjesecima morati da računamo s pojačanim napadima u oblasti sajber-bezbjednosti, ali, na primjer, i u oblasti bezbjednosti od dronova, kao i s uočavanjem hibridnih prijetnji generalno.“

Kontroverznu izjavu Tina Krupale, potpredsjednika Alternative za Njemačku, stranke koja se smatra naklonjenom Rusiji – o NATO saveznici Poljskoj, Dobrint je nazvao potpunom besmislicom. „Smatram to besramnim i, iskreno govoreći, prilično odvratnim kada se pokušava da se takve gluposti ubace u društvo.“

Krupala je, naime, u jednom tok-šou programu rekao da trenutno ne vidi opasnost za Njemačku od Rusije, te da svaka zemlja može biti opasnost za Njemačku. Na dodatno pitanje da li time misli, na primjer, i na Luksemburg, Poljsku ili Finsku, potpredsjednik AfD-a rekao je: „Naravno da i Poljska može biti opasnost za nas“.

AfD ne treba zabraniti, nego učiniti da ona postane nevažna

Postupak zabrane AfD-a, čije pojedine djelove Kancelarija za zaštitu ustavnog poretka karakteriše kao ekstremno desničarske, ministar unutrašnjih poslova ponovo je odbio. „U prošlosti sam uvjek vrlo jasno isticao da posao političara mora da bude da se AfD dobrim politikama odgurne u nevažnost, a ne da se zabranjuje.“

„Uzrok dobrih rezultata AfD-a u ispitivanjima javnog mnjenja jeste polarizacija društva. Protiv nje se mora djelovati promjenjenom politikom, a ne zabranama stranaka“, kaže Dobrint. U ispitivanju javnog servisa ARD, AfD, koji želi potpuno zaustavljanje migracija, sa 26 procenata zaostaje samo jedan procenat za vladajućim demohrišćanima CDU/CSU koji imaju 27 odsto.