Boris Rabrenović  [ DW ]

10. 10. 2025. 11:44

Sankcije NIS-u: Srbija plaća cijenu saradnje sa Rusijom

Američke sankcije protiv energetskog koncerna NIS stupile su na snagu nakon višemjesečnih pokušaja da se njihova primena izbjegne. List Frankfurter algemajne cajtung piše da je Hrvatska u četvrtak obustavila sve isporuke nafte svom istočnom susjedu Srbiji i podsjeća da Srbija gotovo svu naftu dobija preko „Jadranskog naftovoda“ (JANAF), izgrađenog još u vrijeme Jugoslavije.

„Naftovod, koji uključuje i čitav niz skladišta za gorivo, počinje u hrvatskoj jadranskoj luci Omišalj i odatle ide ka istoku do Srbije i Mađarske. JANAF-om upravlja kompanija u vlasništvu hrvatske države.“

Da bi snabdijevanje Srbije moglo biti prekinuto, nagovještavalo se još početkom godine, piše frankfutski list. „Dana 10. januara, deset dana prije inauguracije Donalda Trampa, odlazeći američki predsjednik Džo Bajden uveo je širok paket sankcija protiv ruske naftne industrije, usmjerenih, između ostalih, na rusku državnu kompaniju Gaspromnjeft i njene podružnice. Time sankcije pogađaju i srpsku kompaniju Naftna industrija Srbije (NIS), koja dominira na domaćem tržištu.“

List podsjeća da je „srpska država 2008. godine prodala NIS Rusiji za samo 400 miliona eura, što je znatno ispod tržišne vrijednosti. Prodaja je tada shvaćena kao srpska kompenzacija za ruski veto u Savjetu bezbjednosti UN protiv nezavisnosti Kosova. Od tada Beograd posjeduje samo manjinski udio u profitabilnoj kompaniji.“

Kako će se to odraziti na Er Srbiju?

„Iza kulisa je Srbija, uz podršku Mađarske i Hrvatske, u posljednjih nekoliko mjeseci uspjela šest puta da izdejstvuje odlaganje početka primjene sankcija. Međutim, rokovi su postajali sve kraći, što je jasno pokazivalo da se igra na vrijeme bliži kraju“, navodi njemački list.

S obzirom na dominantan položaj NIS-a na tržištu, postavlja se pitanje kako i po kojoj cijeni će srpska privreda ubuduće biti snabdijevana naftom. Frankfurter algemajne prenosi: „U četvrtak su benzin i dizel još uvijek bili dostupni, jer je NIS, s obzirom na očekivani razvoj događaja, očigledno stvorio velike zalihe prethodnih mjeseci. Međutim, prema izvještaju novinske agencije Rojters, kupci u četvrtak u pojedinim filijalama više nisu mogli da plaćaju kreditnim karticama kao što su American Express, Mastercard ili Visa. Neizvjesno je i kako će nova situacija uticati na poslovanje avio-kompanije Er Srbija. Ona je veliki klijent NIS-a i, nakon što je Etihad ervejz iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u nju ušao prije dvanaest godina, znatno se proširila, a u posljednje vrijeme imala je koristi i od činjenice da iz Beograda još uvijek postoje svakodnevni direktni letovi za Rusiju.“

Njemački list ocjenjuje da je situacija dodatno otežana činjenicom da je Srbija zavisna i od ruskog gasa, te da u poslednjih nekoliko godina nije učinila vidljive napore da tu zavisnost smanji. „Kao protivuslugu za to što se nije pridružila sankcijama protiv Kremlja, Srbija je više puta uspjela da zaključi povoljne, ali kratkoročne ugovore o isporuci gasa iz Rusije. Ipak, prisilna nacionalizacija naftne industrije mogla bi da ugrozi buduće gasne aranžmane, navodi se u Beogradu. Vučić je javno rekao samo da sa Rusijom sada treba ’razgovarati o svemu’.“

Nacionalizacija NIS-a „jedini razuman potez“

Beograd sada mora da odluči da li će pretrpjeti ekonomske štete ili razljutiti Rusiju, piše švajcarski list Nojer cirher cajtung u tekstu pod naslovom „Srbija plaća cijenu saradnje sa Rusijom“.

„Predsjednik Aleksandar Vučić naginje prvoj opciji. Razlog sankcija je taj što je NIS većinski u ruskom vlasništvu. Ruski državni koncern Gasprom i njena podružnica Gaspromnjeft zajedno posjeduju 55 odsto akcija NIS-a. Dodatnih 30 procenata je u vlasništvu srpske države.“

List piše da je Rusija je preko NIS-a stekla uticaj u Srbiji i šire na Balkanu, dok je Srbija zauzvrat dobila ruskog saveznika u vezi s Kosovom. „Bivša srpska pokrajina proglasila je nezavisnost 2008. godine, što Srbija ne priznaje. Međutim, u kontekstu rata u Ukrajini, ta se prodaja sve više pokazuje kao teret za Srbiju.“

Jedno od mogućih rešenja bila bi prodaja ruskih akcija NIS-a evropskim državama ili kompanijama, smatra autor članka u švajcarskom listu i ujedno dodaje da je Hrvatska u četvrtak signalizirala da je za to zainteresovana, ali je Rusija odbija potpunu prodaju.

Zato Beogradu preostaje samo jedna opcija da izbjegne ozbiljne posljedice po svoju ekonomiju: nacionalizacija NIS-a, piše Noje cirher cajtung i zaključuje: „Stručnjaci se slažu da bi to bio jedini razuman potez. Ipak, takav korak bi neizbježno narušio odnose s Rusijom. Zato ga Vučić za sada isključuje, iako time prihvata ekonomske posljedice po zemlju.“