Martin Hofman (MDR)  [ DW ]

01. 10. 2025. 10:40

Njemačka je složnija nego što se misli

Kad je riječ o raspravama oko zastave duginih boja na zgradi Rajhstaga, o ocjeni propalog izbora sudija Saveznog ustavnog suda ili o isporukama oružja Izraelu, čini se kao da je društvo u Njemačkoj sve više podijeljena. Pa ipak, razlike nisu ni izdaleka tako duboke kako bi moglo da se pomisli ako se sluša samo halabuka koja se oko toga diže u medijima.

Među Njemcima i dalje postoji širok konsenzus po pitanju osnovnih predstava o društvu, kao i o njegovim temeljnim vrijednostima. U gotovo svim ispitivanjima javnog mnjenja vlada najdublja sloga oko želje da se živi u pravednom društvu. Čak 95 odsto ispitanika želi da živi u društvu u kojem žene i muškarci imaju jednaka prava, 91 odsto želi iste šanse za sve ljude, 89 odsto njih je za socijalnu solidarnost.

Njemci su u velikoj mjeri složni i oko radne etike: 89 odsto slaže se s tvrdnjom da su marljivost i trud najvažniji faktori uspjeha za dobar život. Upravo zbog toga traže i neke promjene: 80 odsto ispitanika u aktuelnom istraživanju Dojčlandtrend zalaže se za oslobađanje od poreza na dodatke za prekovremeni rad, a isto toliki procenat traži strože sankcije za one koji dobijaju socijalnu pomoć, a ne ispunjavaju svoje obaveze.

Sloga i u tome šta se ne želi

Za snažniju socijalnu državu zalažu se i stanovnici na istoku i oni na zapadu zemlje: prema posljednjem tzv. Izvještaju o stanju ujedinjenja, 74 odsto ispitanika navelo je da bi odgovornost za osiguranje od životnih rizika kao što su nezaposlenost ili bolest prije svega trebalo da preuzme država.

Kod mnogih spornih pitanja kao što je npr. imigracija ili rodno osjetljiv jezik, mnogi Njemci složni su u svom protivljenju: opet po istraživanju Dojčlandtrend 68 odsto ispitanika smatra da bi „Njemačka ubuduće trebalo da prima manje izbjeglica“, a u nešto ranijem ispitivanju njih 77 procenata izjasnilo se „za promjene u politici azila i politici prema izbjeglicama“.

Kada je riječ o jednom drugom društvenom pitanju koja se smatra spornim, zanimljivo je otkriće Instituta za primijenjene društvene nauke iz 2024. prema kojem većina žena (82 odsto) i većina muškaraca (77 odsto) odbija da koristi rodno osjetljiv jezik.

Istovremeno, statističari su utvrdili da je 84 odsto Njemaca složno da je problem klimatskih promjena – ozbiljan.

Malo ih je, al’ su bučni

Sociolozi Štefen Mau, Tomas Luks i Linus Vesthojzer u svom istraživanju ovako sumiraju stanje u njemačkom društvu: „Sukobi postoje, iako polarizacije jedva da ima – ali postoje politizovane i radikalizovane margine društva“.

Ipak, ti autori priznaju da kod konkretnih problema postoji nešto nalik polarizaciji. Na primjer kod pitanja ograničenja brzine na auto-putevima trenutno je 53 odsto Njemaca „za“, a 41 odsto „protiv“.

Naravno, temelj Njemačke ostaje srednji sloj društva, a on je redovno sklon da pronalazi „srednji put“. Po istraživanju Dojčlandtrend, 82 odsto upitanih smatra da je dobro ako i političari i stranke sklapaju kompromise.

Pa zašto onda, kako to otkriva istraživanje Evangelističke crkve, čak 82 odsto Njemaca svoje društvo doživljava kao podijeljeno? Sociolozi ukazuju da je tu prije svega riječ o grupama sa margina društva. Njih je u stvari malo – ali su glasne. Tu je riječ npr. o samozvanim spasiocima životne sredine ili o onima s ekstremnim stavovima u politici. A tu su onda i mediji koji će o svemu tome da javljaju mnogo više nego što ta društvena margina zaslužuje.

Nema nijansi u poruci od 200 znakova

Berlinski politikolog Torsten Fas smatra da je to prije svega posljedica promjene u načinu izvještavanja o događajima. Tradicionalni, masovni mediji sve više gube trku s društvenim mrežama, a mijenja se i stranački pejzaž. U svojoj studiji „Polarizacija uprkos stabilnosti“ Fas zaključuje: „Stranke, a time i političke elite, danas naglasak stavljaju na razlike, a i koriste ih drugačije nego prije desetak godina.“

Sociolog iz Bremena Nils C. Kukmar takođe ističe da se polarizacija ne dešava toliko u društvu, koliko u komunikaciji. Jer, sve se svodi na poruku od dvjestotinak znakova gdje nema mjesta za detalje: „Ona u političkom diskursu radikalno smanjuje inače nepreglednu složenost mišljenja i interesa, i time gotovo svakome omogućava stav o svemu“, kaže Kukmar.

Poruka ujedno mora da bude i brza, a to stranke tjera da se usmjere samo na određene teme. Medijsko izvještavanje postaje što je moguće jednostavnije, a konflikt se prikazuje samo kao nekakva fudbalska utakmica ili sukob dva tabora.

No Kukmar ističe da nikad i ništa nije tako jednostavno. Ono što i politika i mediji nameću jeste u stvari nepostojeći sukob dviju strana. U tom modelu se onda „njegov uzrok pripisuje navodnoj podjeli društva“, smatra Kukmar.

Uprkos toj tendenciji komunikativnog zaoštravanja i ograničenih mogućnosti dijaloga, stvarnost je drugačija: Njemci su u svojim osnovnim stavovima i dalje uglavnom složni, a od stvarne podjele društva još su daleko.