Anđelko Šubić (po agencijama)  [ DW ]

01. 10. 2025. 08:37

Legalizacija kanabisa nije imala gotovo nikakav efekat

Uprkos bojazni da će nakon legalizacije kanabisa svaki Njemac imati džoint u ruci, u julu 2024. ipak je donijet zakon kojem je jedan od ključnih ciljeva bio da se kriminalnim grupama oduzme važan izvor prihoda. Međutim, prva naučna analiza efekata legalizacije, koju su sproveli univerzitetske klinike iz Hamburga-Ependorfa i Diseldorfa, kao i Univerzitet u Tibingenu, pokazuje da se nije desilo ni jedno ni drugo.

Stručnjaci procjenjuju da se u Njemačkoj godišnje potroši i do 823 tone kanabisa, ali samo zanemarljiv dio – svega 0,1 odsto – dolazi iz udruženja kojima je nakon legalizacije dozvoljen uzgoj. Na medicinski kanabis otpada između 12 i 14 odsto, dok je do legalnog kanabisa i dalje veoma teško doći. Najčešće se nabavlja preko prijatelja i poznanika, a glavni dobavljači ostaju dileri iz kriminalnih krugova. To znači da legalizacija nije ispunila još jedan cilj – da smanji dostupnost kanabisa mladima i maloljetnicima.

Naučnici navode da kanabis mladima zapravo i nije nešto naročito „kul“, pa se primjećuje samo blagi rast potrošnje kod starijih korisnika. Istraživanje nije obuhvatilo marihuanu uzgajanu „kod kuće“, gdje je dozvoljeno posjedovanje do tri biljke. Problem predstavljaju i komplikovani propisi o dodjeli dozvola za uzgoj: do aprila ove godine dozvolu je dobilo 222 udruženja s najviše 500 članova. Zbog toga naučnici zaključuju da bi, ukoliko se želi ograničiti udio kriminalaca na tržištu i spriječiti dostupnost kanabisa mlađima od 18 godina, „uslove za dodjelu dozvola i rad udruženja trebalo značajno pojednostaviti“.

Manje prijava, ali više posla za policiju

Najveće promjene su, prema istraživačima, pogodile rad policije i pravosuđa. Djelimična legalizacija već sada se pokazuje kao „najznačajnija dekriminalizacija u istoriji Savezne Republike Njemačke“. Samo prošle godine policija je registrovala preko 100.000 slučajeva manje krivičnih djela povezanih s kanabisom u odnosu na godinu ranije. Ukupan broj ovih djela smanjen je za 60 do 80 odsto.

To, međutim, ne znači i manje posla za policiju. „Nova, djelimično komplikovana pravna situacija zahtijevala je opsežne promjene u procedurama“, navodi se u izvještaju. Drugim riječima, posla je manje za tužilaštva i sudove, ali ne i za policajce. Dok su ranije mogli jednostavno da uhapse svakoga kod koga pronađu „travu“, sada moraju da provjeravaju precizne količine – kod kuće je dozvoljeno do 50 grama, a pri sebi do 25 grama. Zbog toga istraživači preporučuju pojednostavljivanje propisa i „usklađivanje sa zakonima o zabrani pušenja“.

Sve u svemu, izvještaj daje prilično uzdržanu procjenu – ni po pitanju bezbjednosti, ni po pitanju zdravlja građana ne može se govoriti o značajnoj šteti zbog legalizacije. U saobraćaju, na primjer, broj nesreća pod dejstvom opijata rastao je i prije i poslije stupanja zakona na snagu, pa nije jasno koliko je za to odgovorna marihuana. Kada je riječ o zdravlju, među odraslima postoje „naznake blagog porasta akutnih problema zbog konzumacije“, ali ništa što bi izazvalo alarm.

„Sve to opet zabraniti“

Ipak, pojedini političari i dalje traže povratak na staro. Premijer njemačke pokrajine Tiringije, Mario Foigt, izjavio je da je zakon „od početka do kraja potpuno pogrešan put za Njemačku“ i da se ne treba zadovoljavati kozmetičkim izmjenama, već postaviti pitanje „da li je ovaj zakon uopšte potreban“.

S druge strane, socijaldemokratska političarka Karmen Vege naglašava da među odraslima nema značajnog porasta potrošnje, dok je kod maloljetnika čak u padu. To, kako je rekla u Berlinu, potvrđuje „da je legalizacija kanabisa bila ispravan i odavno potreban korak“. Ona se ipak slaže da treba olakšati procedure za dodjelu dozvola udruženjima.

Političarka Zelenih zadužena za zdravstvo, Linda Hajtmans, smatra zakon uspjehom: „Djelimična legalizacija odvija se pod kontrolom, bez porasta potrošnje među mladima, zavisnosti ili rizika u saobraćaju.“ Dekriminalizacija je, kaže, donijela lakši život konzumentima, ali i rasteretila policiju i pravosuđe. „Sada je važno da se nastavi dosledno i da se propisi razvijaju na pametan način“, zaključuje Hajtmans, danas pripadnica opozicije.