- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
20. 09. 2025. 10:49
Zbog Trampovih carina jeftinija hrana u Meksiku i Brazilu

Dok potrošači u SAD kukaju zbog povećanja cena hrane, u Latinskoj Americi cene padaju. To ima veze i sa Trampovom carinskom politikom.
U supermarketu u aveniji Bolivar u Rio de Žaneiru kupci se iznenađuju: cene kafe i mesa osetno su niže nego ranije. „Najzad jedna dobra vest u ovim teškim vremenima", kaže Žilijen Freitas za DW.
Njenu ocenu potvrđuje i aktuelno istraživanje Instituta za statistiku i socioekonomske studije (Dieese) i Nacionalnog snabdevačkog društva (Conab). Prema njemu, cene osnovnih namirnica u avgustu su u poređenju sa julom pale u 24 od 27 glavnih gradova brazilskih saveznih država. Namirnice poput paradajza, mesa, pirinča i kafe postale su jeftinije.
Carine kao uzrok kretanja cena
„U poljoprivredi živimo od ciklusa. Kod kafe smo, na primer, imali dobru žetvu, što je naravno povećalo ponudu i oborilo cene. Sa mesom je slično: ciklus stočarstva je trenutno u fazi visokog prinosa tovne stoke, pa domaće tržište oseća pad cena", objašnjava za DW Leandro Dijaz sa brazilske platforme AgroDeri.
Ali, dodaje on, tu postoji još jedan faktor: carine SAD na brazilske proizvode. „Previsoke carine izazivaju inflaciju u zemlji i koče konkurentnost u inostranstvu", kaže Dijaz. Drugim rečima, potrošači u SAD trenutno osećaju rast cena hrane na koju je Vašington uveo carine. Obrnuto, u zemljama porekla cene tih proizvoda padaju.
„U Brazilu imamo kratkoročni efekat zbog carina na ravnotežu između ponude i potražnje kod artikala koji podležu carinama, dakle kafe i mesa", potvrđuje za DW ekonomista Daglas Eustakio iz „Grupo Boticario".
Proizvodi koji su delimično ili potpuno bili namenjeni američkom tržištu, zbog carinasada ostaju u Brazilu. „I taj višak snabdeva domaće tržište". Kod mesa pad cena traje nešto duže, ali su cene tokom nedelja i meseci već opale.
Kratkoročno snižavanje cena, dugoročne posledice
Sličan efekat kao u Brazilu primećen je nedavno i u Meksiku. Tamo je paradajz postao jeftiniji: Havijer Rejes Eskamija, predsednik regionalnog Udruženja stočara severa rekao je za portal Milenio:
„U regionu imamo visoku proizvodnju, a proizvođači sa severa zemlje pokušavaju da je prodaju u centralnim saveznim državama umesto da je izvoze u SAD, pa cena pada."
Dok se potrošači u zemljama izvoznicama, kao u Brazilu i Meksiku, kratkoročno mogu radovati nižim cenama, carine bi dugoročno mogle imati negativne posledice, kaže brazilska ekonomistkinja Dirlen Silva za DW:
„Ako proizvođač izgubi pristup važnom tržištu poput američkog, nema više podsticaj da investira", kaže Silva. To znači manje tehnologije, manju produktivnost, pa čak i gubitak kvaliteta. Vremenom bi proizvodnja mogla opasti, a cene ponovo porasti – što bi onda išlo na štetu domaćih potrošača.