Nenad Krajcer (Berlin)  [ DW ]

19. 09. 2025. 14:47

Da li Berlin okreće leđa Vučiću?

Njemačka politika u Aleksandru Vučiću već dugo vidi garanta stabilnosti i sigurnosti na Balkanu - od Angele Merkel, preko Olafa Šolca pa do Fridriha Merca.

Kritike na neke aspekte njegove vladavine, doduše, oduvijek su bile prisutne, ali Vučić je i za politički Berlin i za Brisel bio previše važan u nekim od najvažnijih procesa stabilizacije zapadnog Balkana, poput normalizacije odnosa Srbije i Kosova i držanja pod kontrolom Milorada Dodika. Stoga se Vučića kritikama nije želeio previše odvraćati od evropskih integracija.

Tu su, naravno, i privredni aspekti, poput činjenice da je Njemačka najveći strani ulagač u Srbiji, a odnedavno i pitanje strateške saradnje u vezi sa eksploatacijomlitijuma u dolini Jadra.

Sve tiša podrška Vučiću

U posljednje vrijeme, međutim, primjećuju se sve češće naznake da bi ova „ljubav iz koristi" mogla da pukne. Njemačka se doduše drži upadljivo rezervisano kada je riječ o podršci studentskim protestima koji od novembra prošle godine drže Srbiju u šahu i koji su upereni protiv aktuelne vlasti u Beogradu, ali izgleda da je strpljenje mnogima u Berlinu pri kraju, što je vidljivo iz sve češćih kritika na Vučićev račun.

Čini se da je kap koja je prelila čašu Vučićev nedavni odlazak u Peking, na proslavu 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu. Tamo se predsjednik Srbije rukovao sa autokratama, a posebno srdačan je bio susret s Vladimirom Putinom, kojeg je njemački kancelar Fridrih Merc (CDU) prije nekoliko dana nazvao najvećim ratnim zločincem današnjice.

Povrh svega, Vučić je visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita nazvao „gaulajterom", a poslanike Evropskog parlamenta koji su prisustvovali protestima u Srbiji - „ološem".

Ahmetović (SPD): Vučić poznat je po svojim verbalnim provokacijama

Spoljnopolitički portparol poslaničke grupe vladajuće SPD Adis Ahmetović osvrnuo na konkretne verbalne napade Vučića na Šmita i političare iz EU i to smjestio u dosadašnja saznanja o političaru SNS-a.

„Aleksandar Vučić poznat je po svojim verbalnim provokacijama, s obzirom na to da je tokom rata u Bosni bio novinar tadašnjeg propagandnog TV-kanala ‘Channel S'. Kada argumenti više ne pomažu, poseže se duboko u disonantnu retoričku kutiju. Ključ za mir i stabilnost u regionu leži u Beogradu. Da je Srbija funkcionalna država sa demokratijom i vladavinom prava, ne bi bilo ni sukoba u susjedstvu. Vučić retorički podmeće požare kako bi skrenuo pažnju sa svog unutrašnjopolitičkog neuspjeha", direktan je Ahmetović u saopštenju za DW.

A tokom jedne rasprave u Berlinu prije nekoliko dana, Ahmetović nije skrivao svoje razočaranje razvojem situacije u Srbiji, ali i u Bosni i Hercegovini, a za destabilizaciju u regionu krivi isključivo Vučića.

„Vučić je postao destabilizacioni faktor ne samo za Srbiju nego i za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Crnu Goru", rekao je Ahmetović i rezignirano zaključio da je Berlin „godinama igrao na pogrešnu kartu".

Brand (CDU): Vučićeve izjave moraju imati posljedice

Izgleda da je i vladajućoj Uniji CDU/CSU sve više neprijatno kada je prozivaju da ne upućuje dovoljno kritika na račun vlasti u Beogradu. Na upit DW-a o najnovijim ispadima predsjednika Srbije, potpredsjednik parlamentarne grupe za Jugoistočnu Evropu iz redova vladajuće CDU, Mihael Brand, bio je više nego jasan.

„Srbija pod Vučićem sve se više udaljava od Evrope i još se čvršće vezuje za Putina i Si Đinpinga. To što Vučić sada još i visokog predstavnika u BiH naziva ‘nacistom', a poslanike Evropskog parlamenta ‘ološem', mora imati posljedice", nedvosmislen je Brand.

On zaključuje da Berlin i Brisel treba dobro da razmisle o daljoj podršci Vučiću. „Ne bi trebalo da milijardama podržavamo autokratu, koji Evropu proglašava neprijateljem, bori se protiv sopstvenog naroda i agresivno nastupa protiv susjeda", zaključio je demokršćanski političar.

Sličnu kritiku na Vučićev račun u nedavnom razgovoru za DW izrazio je i doajen CDU-ove politike prema EU, Elmar Brok.

Mijatović (Zeleni): Vučić sve češće poseže za silom

Iako više nije u vladi, stranka Zelenih i dalje može preko parlamentarnih tijela da utiče na njemačku spoljnu politiku. Izvjestilac stranke Zelenih za zapadni Balkan i u ovom sazivu je Boris Mijatović. On je optužio Vučića da posle deset mjeseci sada pokušava da uguši proteste silom.

„Od sredine avgusta država pod Aleksandrom Vučićem sve češće koristi suzavac i pendreke kako bi spriječila do tada mirne proteste. Najstrože osuđujemo primjenu nasilja i pokušaje zastrašivanja mirnih demonstranata, kao i svaki dalji oblik eskalacije, bilo da je riječ o vojnim prijetnjama države ili retoričkim prijetnjama", rekao je Mijatović za DW.

Političar Zelenih, koji je tokom prethodnog saziva često boravio u Srbiji, između ostalog i kao posmatrač na izborima, smatra da su Vučićevi verbalni ispadi usmjereni protiv članova zelene frakcije u Evropskom parlamentu – sramotni. „Osuđujemo ovu vrstu komunikacije i očekujemo od gospodina Vučića da se međunarodni ugovori poštuju, ali i da se poštuju njihove institucije i njihovi predstavnici", zaključio je Mijatović.

Volf (AfD): Problem nisu Vučić i Dodik nego EU i UN

Iz relativno jedinstvenog stava poslaničkih klubova u Bundestagu izdvaja se jedino stav najveće opozicione grupe u parlamentu – AfD.

Aleksander Volf (AfD )član spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, rekao je za DW da je AfD zabrinuta događajima u BiH, te naglasio da poređenja sa nacizmom „naravno treba u načelu izbjegavati, naročito u napetim situacijama ili nestabilnim regionima".

No, za razliku od poslanika ostalih stranaka sa kojima smo razgovarali, poslanik AfD-a smatra da je uzrok problema na Balkanu negdje drugdje.

„AfD glavni razlog destabilizacije zemlje vidi manje u izjavama Vučića ili Dodika, a više u sve autokratskijem ponašanju EU i UN, te u unitarističkim nastojanjima Bošnjaka na reviziji Dejtonskog sporazuma", kaže Volf.

Volf, koji je u julu izazvao ogorčenje Bundestaga odbivši da upotrebi pojam genocid za događaje u Srebrenici, smatra da i potjernica protiv Milorada Dodika služi huškanju jedne etničke grupe protiv druge. On je zaključio: „Bosna i Hercegovina ne može opstati kao centralizovana država, a Bošnjaci ne bi trebalo da uskraćuju prava svojim manjinama, posebno Hrvatima i Srbima (op. red.: Srbi i Hrvati nisu manjine, već konstitutivni narodi u BiH). Samovoljna menjanja izbornog zakona ili krivičnog zakonika u stranačke svrhe treba odbaciti. Dodik je demokratski izabran predsjednik Republike Srpske i kao takvog ga treba poštovati, naročito ako ga referendum u oktobru potvrdi na funkciji."