Elizabet Grenijer  [ DW ]

18. 09. 2025. 11:43

Bojkot u oblasti kulture: slučaj Lahava Šanija

Organizatori festivala u Gentu u Belgiji otvoreno su objasnili zašto su odlučili da otkažu planirani koncert Minhenske filharmonije: kako su naveli, razlog je što se dirigent filharmonije, Izraelac Lahav Šani nije dovoljno distancirao od postupaka izraelske vlade.

Šani smatra da je to „žalosna odluka". „Uprava festivala je djelovala pod izgovorom da 'muzika treba da bude izvor povezivanja i pomirenja', kako je citirano u medijima. Ali time su ovoj izjavi oduzeli svaki smisao, jer su podlegli političkom pritisku, zahtijevajući od mene da dam političku izjavu, iako se već dugo i javno zalažem za mir i pomirenje", rekao je Šani u saopštenju koje je objavila Minhenska filharmonija.

Volfram Vajmer: „Čist antisemitizam"

Odluka organizatora festivala u Gentu izazvala je talas ogorčenja — posebno u Njemačkoj.

Njemački savezni ministar za kulturu, Volfram Vajmer, nazvao je potez „opasnim presedanom", opisujući ga kao „čist antisemitizam i napad na temelje naše kulture."

Njemački komesar za antisemitizam, Feliks Klajn, takođe je oštro kritikovao odluku, rekavši za njemačku novinsku agenciju dpa: „Smatram da je otkazivanje, na osnovu navedenih razloga, neizreciv i duboko antisemitski čin."

Bivša predsjednica Jevrejske zajednice u Mihenu i Gornjoj Bavarskoj, Šarlote Knobloh (92), smatra otkazivanje jednim od „najeklatantnijih primjera savremene mržnje prema Jevrejima." Govoreći za dpa, rekla je: „Ko ne čuje istorijski odjek u ovoj situaciji, zatvara uši," pozivajući se na antijevrejske bojkote tokom vladavine nacista.

Ko je Lahav Šani?

Rođen u Tel Avivu 1989. godine, Lahav Šani se smatra jednom od najperspektivnijih mladih zvijezda klasične muzike. Dirigent je, pijanista i kontrabasista, a 2019. naslijedio je Zubina Mehtu na mjestu direktora Izraelske filharmonije.

Od 2016. Šani je i glavni dirigent Roterdamske filharmonije. Iako već vodi koncerte sa Minhenskom filharmonijom, zvanično će postati njen glavni dirigent u septembru 2026.

Tokom većeg dijela karijere, Šani je bio oprezan u davanju političkih izjava. U gostujućem eseju za njemački list Zidojče cajtung 2024. objasnio je da kao dirigent Izraelske filharmonije, sa muzičarima različitog porijekla i često suprotstavljenih stavova, nije smatrao da je njegova uloga da govori u ime jedne strane.

Ali to se promijenilo u martu 2023. kako je napisao u eseju, kada su se masovni protesti protiv planiranih pravosudnih reformi vlade Benjamina Netanjahua mogli čuti ispred koncertne dvorane u Tel Avivu, gdje je Šani trebalo da nastupi. Te večeri je na sceni izrazio zabrinutost za budućnost izraelske demokratije.

Šani je takođe pisao o šoku nakonnapada Hamasa 7. oktobra 2023. kada je shvatio da se Jevreji ne mogu osjećati sigurno čak ni u Izraelu. To je strah, koji dijele mnogi Jevreji širom svijeta.

Ipak, izrazio je nadu „da će sa obje strane uskoro iskoračiti vrlo hrabri ljudi, ljudi koji razmišljaju o budućnosti i usuđuju se da preduzmu teške korake u pravcu mira."

Može li slučaj Šanija da se uporedi sa Valerijem Gergijevim?

Debata o Lahavu Šaniju izazvala je poređenja sa ruskim dirigentom Valerijem Gergijevim, koji je otpušten iz Minhenske filharmonije u martu 2022. nakon što je odbio da osudi rusku invaziju na Ukrajinu.

Gergijev je dugo bio glasni podržavalac Kremlja, pojavio se u predizbornom spotu za Vladimira Putina 2012. i podržao aneksiju Krima. Trenutno je direktor Marijinskog teatra i Boljšoj teatra u Rusiji.

Poznati pijanista i aktivista Igor Levit, odbacio je poređenje Šanija sa Valerijem Gergijevim. „Valerij Gergijev je umjetnik, koji je godinama bio otvoreni, predani podržavalac, saradnik i profiter mahinacija ruskog imperijalističkog diktatora. Porediti tog čovjeka sa Lahavom Šanijem, dirigentom koji se u ovoj situaciji sa minhenskim filharmonijskim orkestrom našao samo zato što je izraelski Jevrej, po mom mišljenju je znak intelektualnog bankrota," rekao je Levit u intervjuu za njemački javni servis ARD.

„Bojkot u oblasti kulture je uvijek pogrešan"

Afera, vezana za Šanija, dio je šire međunarodne debate. Mnoge javne ličnosti oklijevaju da se izjasne o izraelsko-palestinskom sukobu — kako zbog njegove složenosti, tako i zbog straha da bi javna kritika Izraela mogla da ima profesionalne posljedice.

U Njemačkoj je opet zabilježen porast otkazivanja nastupa umjetnicima i intelektualcima, čiji se stav prema izraelskoj politici smatrao previše kritičnim. Ta praksa se odnosila i na jedan broj jevrejskih glasova.

Jevrejsko-austrijska autorka Eva Menase bila je glasna protivnica takvih bojkota. Za DW je izjavila da su „bojkoti u oblasti kulture uvijek pogrešni." Smatra da ih grupe koriste kako bi potvrdile svoje moralne stavove, ali da su oni samo odvraćanje od političkih koraka, koji se moraju preduzeti.

U jednoj izjavi portparolka PEN-a iz Berlina, ogranak međunarodnog udruženja pisaca Berlina, književnica Tea Dorn, je rekla: „Sloboda mišljenja nije samo pravo da se slobodno govori bez straha od represalija; ona podrazumijeva i pravo da se ne mora govoriti. Prisiljavanje na izjašnjavanje obilježje je autoritarnih, a naročito totalitarnih režima."