Marajke Aden (ARD), Kristof Presl (ARD)  [ DW ]

17. 09. 2025. 13:43

Pompezna diplomatija –Tramp kod Čarlsa III

Danas Tramp sa suprugom Melanijom stigao je sinoć u posjetu Velikoj Britaniji. Cilj posjete: da odnosi u okviru takozvane „specijalne veze“ između Velike Britanije i SAD nastave da funkcionišu dobro – a možda čak i bolje. Posebno Britanci vole da ističu koliko je ta veza važna.

Kada je britanski premijer Kir Starmer krajem februara u Ovalnom kabinetu uručio Trampu pozivnnicu koju je potpisao kralj Čarls, uslijedila je scena političkog teatra koja ima dobre šanse da uđe u britansku istoriju: „Da li da sada pročitam?“ upitao je Tramp. „Da, molim vas“, odgovorio je Starmer i ubrzo dodao:

„Ono što još nedostaje jeste vaš odgovor.“ Na to je Tramp uzvratio: „Odgovor je: da.“

Barem za trenutak, odnos između dvojice lidera – i njihovih zemalja – bio je spašen. Kada je Tramp najavio uvođenje carina, Velika Britanija se provukla sa relativno niskih deset odsto.

Tramp je slab na bogate aristokrate

Državne posjete su najviša diplomatska čast koju Ujedinjeno Kraljevstvo može ukazati stranim liderima, i predstavljaju svojevrsno diplomatsko tajno oružje puno kraljevske „meke moći“. Kod američkog predsjednika ona bi mogla posebno da djeluje. Naročito jer mu je ta čast ukazana drugi put – kao nikome do sada.

„Bez mogućnosti da dođe u Vindzor, da sretne kralja i oda počast pokojnoj Elizabeti na njenom grobu – Tramp vjerovatno ne bi ni došao“, kaže stručnjak za kraljevsku porodicu Robert Lejsi, koji je, između ostalog, bio savjetnik za Netfliksovu seriju o britanskoj monarhiji „Kruna".

„Tramp se divi starim aristokratskim porodicama i njihovom bogatstvu. Sam je oličenje ‘novog bogataša’ i zato ima kompleks niže vrijednosti“, kaže politikolog Mark Šanahan sa Univerziteta Sari, stručnjak za američko-britanske odnose.

Domaćini će učiniti sve da se Tramp osjeća dobro. Zato postoje dani kada se čak i u britanskim palatama služe krofne. Donald Tramp ih je dobio prilikom svoje prve državne posjete 2019. godine, na ručku dobrodošlice kod tada još žive kraljice Elizabete II. Kraljevski stručnjaci vjeruju da će tako biti i ove nedjelje u dvorcu Vindzor – jer Tramp obožava krofne i treba da se osjeća prijatno i uvaženo.

Pompezna diplomatija

Kralj Čarls je dobro upoznat sa tim šta vlada želi da postigne ovom posjetom. On se ionako jednom nedjeljno sastaje sa premijerom na privatnoj audijenciji, a kontakti između palate i Dauning strita 10 dodatno su intenzivirani pred posjetu. „Vlada detaljno priprema kralja – o čemu smije da razgovara sa Trampom, a o čemu ne“, kaže Šanahan.

Danas su na redu pompa i sjaj koji prate ovakvu posjetu. Predsjednički par u dvorcu Vindzor dočekuju princ Vilijam i princeza Kejt. Oni simbolizuju budućnost monarhije. Slijedi vožnja kočijom, ceremonijalni doček i posjeta grobnici kraljice Elizabete.

Uveče će se u dvorcu Vindzor održati državni banket. Sto je dugačak 50 metara, a pozivnice za tu noć su, kako se navodi, najtraženije karte u gradu. Planirano je i nekoliko muzičkih i kulinarskih detalja koji će podsjetiti na Trampovo škotsko porijeklo.

Ketrin, poznata i kao Kejt, princeza od Velsa, takođe igra važnu ulogu. „Princeza će biti posebno pripremljena za razgovore sa Melanijom Tramp, jer se vjeruje da prva dama ima značajan uticaj na svog supruga“, kaže Šanahan. „Naši članovi kraljevske porodice u razgovorima sa Trampom bacaju informacije kao sjeme – s nadom da će pasti na plodno tlo.“

Politička neslaganja domaćina i gosta

Kralj Čarls je ove godine ionako bio izrazito politički aktivan. Početkom marta na zahtjev britanske vlade primio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog neposredno nakon što su ga Tramp i njegov potpredsjednik Džej Di Vens oštro kritikovali u Ovalnom kabinetu.Krajem maja, Čarls je otputovao u Kanadu. U parlamentu je naglasio suverenitet Kanade, nakon što je Tramp o njoj govorio kao o 51. američkoj saveznoj državi.

Ne samo u vezi sa Ukrajinom i Kanadom, već i u pitanjima kao što su klimatske promjene, zaštita životne sredine ili vakcinacija, Tramp i Čarls imaju veoma različita mišljenja. Zbog tih razlika, Trampovog nepredvidivog ponašanja u svjetskoj politici – posebno u odnosu prema Vladimiru Putinu – i njegove relativne nepopularnosti u Britaniji, u medijima se više puta spekulisalo da je palata posjetu prihvatila nevoljno, ili je bar željela da je odloži.

Ali britanska vlada je insistirala na terminu. Rezultat je prilično kompaktna posjeta, van Londona, sa malo kontakta sa britanskom javnošću.Bivši britanski diplomata i profesor međunarodne politike Niklas Vestkot kaže da kralj shvata – ako je nešto važno za zemlju, važno je i za monarha. „Dobar odnos sa predsjednikom SAD je dio toga – bez obzira na lične ili političke stavove.“

Sastanak sa britanskim premijerom

U četvrtak će se predsjednik Tramp sastati sa britanskim premijerom, Vestkot smatra da će u centru pažnje biti zajednička bezbjednost: „Velika Britanija je zabrinuta da bi SAD mogle da se distanciraju od NATO-a. Naša bezbjednost, kao i bezbjednost Evrope, zavisi od toga.“ Premijer Starmer bi takođe mogao da pokrene pitanje situacije u Ukrajini. Bez bezbjednosnih garancija iz SAD, eventualni mirovni sporazum teško da može biti održiv. Ni tema Gaze nije jednostavna. Britanska vlada je najavila da će podržati priznanje palestinske države – što SAD odbijaju.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare američkog predsjednika i britanskog premijera moglo bi da postane neprijatno: Starmer je upravo smijenio britanskog ambasadora Pitera Mendelsona zbog njegovih veza sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom. Moguće su i pitanja zašto ga je uopšte imenovao. A pored premijera će stajati predsjednik SAD, koji je najavio tužbu protiv Njujork tajmsa, jer ne želi da ga se povezuje sa Epstajnom.

Nevoza u Britaniji

Mjere bezbjednosti za ovu posjetu su ogromne. Iz bezbjednosnih krugova se saznaje da je to u zemlji najveća bezbjednosna operacija ovakvog obima do sada. Moguće je da je iz bezbjednosnih razloga posjeta ograničena samo na Vindzor. Ali moguće je i da se time žele izbjeći neugodne slike protesta protiv američkog predsjednika.

Nervoza u palati i britanskoj vladi vjerovatno je velika. „Bez obzira koliko sve bilo savršeno organizovano – ponekad je dovoljan samo jedan trenutak, jedna fotografija – i to postaje jedina tema", kaže Vestkot.

A sa planiranim protestima i američkim predsjednikom koji rijetko poštuje unaprijed pripremljene govore, ima dovoljno potencijala da se ostave ogrebotine na ispoliranom kraljevskom protokolu.