Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Kristof Der  [ DW ]

15. 09. 2025. 13:10

Milijarde evra bez vlasnika na njemačkim bankovnim računima

Razne štedne knjižice

Milijarde koje leže na takozvanim neaktivnim ili zaboravljenim računima – i to u Njemačkoj! Kako je to moguće? „U većini slučajeva vlasnik računa je vjerovatno preminuo i nema nasljednika, ili račun uopšte nije zabilježen u dokumentima", kaže profesor ekonomije Kristijan Klajn sa Univerziteta u Kaselu.

I njega je iznenadilo što je stručna analiza, urađena po nalogu Ministarstva obrazovanja i istraživanja, procijenila da je riječ o čak 4,2 milijarde zaboravljenih evra.

„Može da se desi i da su u pitanju ilegalna sredstva, crni novac, novac od droge – pa su vlasnici možda i srećni što se na taj novac zaboravilo."

Račun se zatvara posle 30 godina

Račun se smatra zaboravljenim kada bankama godinama ne uspijeva da uspostave kontakt sa vlasnikom. Iz Šparda banke Hesen poručuju:

„Trajno neaktivni računi prolaze kroz obiman i višestepeni postupak provjere i informisanja. Važno nam je da učinimo sve što je u našoj moći kako bismo pronašli vlasnika računa ili ovlašćeno lice."

Ako ni tada ne dođe do kontakta, većina banaka posle 30 godina zatvara račun. Ali, ako se, recimo, posle 45 godina neko javi i zatraži svoj novac, banka je obavezna da ga vrati.

Ovo je štedna knjižica - u kojoj se u banci ručno upisivalo koliko novca se ulaže ili podiže. I onda se to lepo potvrdi pečatom.

Ćutanje banaka

Rado bismo o ovoj temi razgovarali i sa drugim bankama, ali na naše upite uglavnom stižu odbijanja. Nije ni čudo, kaže profesor Klajn:

„Imam utisak da je većini banaka to na neki način neprijatno. Eto, novac je zaboravljen, stoji tako, a neprijatno je da se pomisli da ga banka – pod navodnicima – jednostavno prisvoji."

Torsten Heše, glavni pravnik Njemačkog udruženja banaka, koje zastupa privatne banke, zna zašto se finansijske institucije o ovome radije ne izjašnjavaju:

„Po našem mišljenju to jednostavno nije tema. Prirodno je da se ponekad izgubi kontakt sa klijentom, a šta tada slijedi jasno je propisano. Zato s naše strane nema posebne za raspravom."

Štednja, transferi novca - danas se to većionom radi onlajn

Može li država da uzme taj novac?

Milijarde koje samo tako leže, naravno, bude interesovanja – i u saveznoj vladi. U koalicionom sporazumu na stranici 79 stoji: „Podržavamo društvene inovacije i za to koristimo sredstva sa neaktivnih računa u fondu."

Da bi vlada uopšte mogla da osnuje takav fond, banke moraju da predaju taj novac. Za bankarsko udruženje to je problem:

„Mi smo sa klijentom sklopili ugovor. Ne može se očekivati da kažemo – sada ćemo taj novac predati nekome drugom. Osim toga, to uvijek ima pomalo gorak prizvuk kada država posegne za privatnim imovinskim pravima", kaže Torsten Heše.

Jasno, problema ima – ali to nisu stvari koje se ne bi mogle riješiti uz malo dobre volje, smatra profesor ekonomije Klajn. „U Evropi već imamo primjere gdje to funkcioniše. U Velikoj Britaniji postoji takav model, da se iz tih sredstava finansira socijalni fond – i to prilično uspješno."

Gotovina se takođe često tako dobro sakrije da ni vlasnik više ne zna gde je

Papir je papir

Većina ljudi, naravno, želi da svakako izbjegne da njihovi računi odu u zaborav. Samo je pitanje – kako to najbolje spriječiti?

„Savjetujemo našim klijentima da obavezno naprave spisak na papiru. U njemu treba da stoji sa kojom bankom imaju ugovore – i molimo da se uvijek upiše i broj računa", kaže Katarina Lorens iz potrošačkog centra Hesen. Ipak, ona vjeruje da će problem ubuduće postajati sve veći.

„Sve je više onlajn računa. Njih nećete slučajno pronaći, kao staru štednu knjižicu u sefu ili fioci. Zaboravljaju se lozinke, aplikacije se ne ažuriraju. Mnogo toga ostaje u telefonu do koga možda više niko nema pristup."

Od oko 110 miliona tekućih računa u Njemačkoj, već sada se više od 70 procenata vodi onlajn.

Kako pronaći zaboravljene račune?

Za nasljednike koji sumnjaju da negde još postoje neotkrivena sredstva, Bankarsko udruženje nudi besplatnu uslugu pretrage računa.

„Ako nam se neko obrati, očekujemo da postoje barem neki pokazatelji da ima nepoznate imovine. Ko ima osnovanu sumnju da postoji neotkrivena imovina, može da se obrati nama i mi ćemo upit proslediti našim članicama bankama", kaže glavni pravnik Heše.

Bankarsko udruženje dobija oko 1.000 takvih upita godišnje – a njihov broj stalno raste.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније