Kaki Bali  [ DW ]

05. 09. 2025. 08:36

Grčka poruka migrantima: Niste dobrodošli

Prvi zakon o kojem se raspravljalo i koji je usvojen u grčkom parlamentu nakon ljetnje pauze bio je onaj o ilegalnoj imigraciji. Konzervativna vlada pod premijerom Kirjakosom Micotakisom želi, naime, da uvede strože mere kojima bi se olakšala deportacija ljudi koji nemaju pravo na azil u Grčkoj.

Osnovna ideja koja se krije iza zakona ministra za migracije Tanosa Plevrisa jeste – odvraćanje. Svako ko ilegalno stigne u Grčku završiće u zatvoru. A svako ko ilegalno boravi u Grčkoj ne može imati nikakvu nadu da će ikada da dobije legalni status. Do sada su neregularni migranti imali bar priliku da podnesu zahtjev za boravišnu dozvolu nakon najmanje sedam godina boravka i rada u Grčkoj, odnosno da je dobiju pod posebnim okolnostima.

Nove mjere imaju za cilj da odvrate ljude koji bježe u Evropu preko Sredozemlja da se iskrcaju u Grčkoj. U junu i julu izbjeglice koje su stigle na popularno turističko ostrvo Krit, dospjele su na naslovne strane. Većina ih se ukrcala na brodove u Libiji. Ali nisu bili dobrodošli na Kritu, niti na obližnjem ostrvu Gavdosu.

„Grčka za tebe nije prijateljska zemlja“

Već na početku rasprave u parlamentu, ministar Plevris želio je da nedvosmisleno jasno izrazi svoj stav pa se tako obratio fiktivnom izbjeglici koji preko Libije želi da dođe do Evrope: „Oni koji su ti rekli da je Grčka prijateljska zemlja prevarili su te“, rekao je. Ministar, koji je svoju političku karijeru započeo kao desničarski radikal u hrišćanskoj pravoslavnoj nacionalističkoj stranci LAOS, želio je time da pokaže da niko od njega nije stroži prema „ilegalcima“.

Najvažnija nova odredba u njegovom zakonu: pet godina zatvora za tražioce azila čiji su zahtjevi odbijeni u drugoj instanci, dakle nakon žalbe. Plevris je naglasio da je ponosan na novi postupak, a detalje tog postupka opisao je gotovo sa užitkom: „Ako ti zahtjev bude odbijen, koristiće se elektronska nanogica. Moraćeš da napustiš zemlju jer si sada ilegalan. Ali, pošto nova smjernica tako zahtjeva, daću ti nešto vremena do odlaska iz zemlje. Za to vrijeme ću da te pratim. Nakon što te stavim pod nadzor, poslaću te nazad odakle si došao. A kad taj trenutak dođe, možeš da biraš: ili ideš u zatvor na pet godina bez mogućnosti uslovnog otpusta ili se vraćaš nazad.“

Plevris je uvjeren da će strogost zakona djelovati kao mjera zastrašivanja migranata. Kao uspješan primjer naveo je – veoma kontroverznu – privremenu suspenziju prava na azil u julu ove godine za svakog izbjeglicu koji je na Krit stigao iz Tobruka. Otada je na ostrvu registrovano mnogo manje dolazaka. U avgustu ih je bilo samo 689, u poređenju sa 3.624 u julu. Ostaje nejasno da li je do tog smanjenja došlo zbog strogosti Plevrisa ili pak zbog jakih vjetrova tokom avgusta koji su Sredozemno more učinili opasnim za prelazak.

Kritike novog zakona

Zapravo, sva tijela i organizacije direktno ili indirektno uključene u problematiku sa migracijama izrazile su rezerve i prigovore na Plevrisov prijedlog zakona. Oglasili su se predstavnici Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) i Savjeta Evrope, kao i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Nacionalnog savjeta za ljudska prava. Usprotivili su se Amnesti internešenal (AI), Grčki savjet za izbjeglice, grčke advokatske komore, pa čak i grčki ombudsman. Ministar je, međutim, ignorisao sve te prigovore stručnjaka i protivljenja branilaca ljudskih prava.

„Ne donose te institucije zakone, već vlada i parlament“, rekao je, pozivajući se pri tom na većinu Grka koji, prema anketama, žele strožu politiku. I zaista, u anketi koju je 25. jula sproveo grčki Institut za istraživanje javnog mnjenja (GPO) za portal Parapolitika.gr, gotovo 80 odsto ispitanih podržalo je hapšenje i deportaciju migranata koji ilegalno ulaze u Grčku.

Desničarski ekstremisti i ovim nezadovoljni

U raspravi u parlamentu, grčki ministar za migracije prvenstveno je nastojao da svojom retorikom osvoji još poneki dodatni politički poen među desničarskim opozicionim strankama. S jedne strane, rekao je, postoje prava neke osobe čiji je zahtjev za azil odbijen. A s druge, postoje i prava grčkih građana koji žele zaštitu svoje domovine i borbu protiv ilegalne imigracije. „Na toj vagi, klatno se naginje u korist Grka, svidjelo se to vama ili ne“, zagrmeo je on obraćajući se tako onima u parlamentu koji su insistirali na poštovanju ljudskih prava.

Ali uprkos takvoj retorici, Plevris nije uspio da pridobije podršku opozicionih stranaka desnije orijentisanih od konzervativne Nove demokratije. Njegova odlučnost da oteža život izbjeglicama nije im bila dovoljna.

„Ksenofobna demagogija“

Sve opozicione stranke lijevo od Nove demokratije takođe su glasale protiv zakona. Socijaldemokratski PASOK optužio je Plevrisa za „ekstremnu ksenofobnu demagogiju“. Ljevičarska Siriza optužila je vladu da je prihvatila ulogu „upravnika zatvora“ za Grčku, umjesto da promoviše kolektivna rješenja, legalne i sigurne tranzitne rute i zajednički sistem ispitivanja prava na azil u Evropi. Komunistička partija nazvala je to „nehumanim, rasističkim zakonom“. I svi su tvrdili da taj zakon neće olakšati legitimne deportacije ljudi koji nemaju pravo na azil. To, kako su rekli, zahtijeva diplomatiju i višestruke sporazume sa zemljama porijekla i s tzv. „sigurnim“ trećim zemljama.

Prema ocjeni Grčkog savjeta za izbjeglice, najavljene deportacije migranata nije lako sprovesti, posebno ne tako brzo da bi se smanjio pritisak na zatvore. Zato je vrlo vjerovatno da će broj pritvorenih uskoro naglo da poraste. Grčki zatvori su, međutim, već sada beznadežno prenatrpani, a novi zakon će situaciju da učini još katastrofalnijom. U 2024. godini iz Grčke je u druge zemlje vraćeno ukupno 5.865 stranih državljana: 38 odsto njih bili su Gruzini, 35 odsto Albanci, 6,6 odsto Pakistanci, a 2,1 odsto iz Bangladeša.

Grčka javnost nije posvetila baš mnogo pažnje novom zakonu protiv migracija. Gotovo nijedne grčke novine nisu za tu temu pronašle mjesto na naslovnoj strani dan nakon njegovog usvajanja u parlamentu.