Nemanja Rujević (priredio)  [ DW ]

31. 08. 2025. 09:36

Da li je Njemačka uspjela?

Deceniju nakon što je bivša kancelarka Angela Merkel izgovorila „Uspjećemo“, pokušavajući da obodri sugrađane pred prijem miliona izbjeglica, ova rečenica i dalje je predmet žestokih debata.

Spremnost na prijem tražilaca azila drastično je opala do danas, a kancelar Fridrih Merc sledi sasvim drugu izbjegličku politiku.

Zato pera njemačke štampe postavljaju sebi pitanje – da li smo uspjeli? I šta to?

Berlinski Morgenpost piše da je Merkel vjerovatno bila u pravu. Uspjećemo, da, ali pitanje je – kada?

„Mnogo toga jeste postignuto, ali velike prepreke ostaju po pitanju integracije. Merkel je jedne nedelje prije deset godina opasku ubacila usputno i iza nje nije stajao promišljeni program. To što je kancelarka potom pustila da bez velike birokratije granicu pređu desetine hiljada migranata iz Mađarske nije bila strateška, već spontana, duboko ljudska i ispravna odluka.“

Javni servis MDR piše da i danas mnoge izbjeglice loše govore njemački, žive u kolektivnim smještajima, rade manje nego što bi trebalo – jer nema dovoljno kurseva jezika, jer sporo ide priznavanje diploma i kvalifikacija.

„Često nije posrijedi to što izbjeglice ne žele da se integrišu. Nego naša pravila i institucije sprečavaju brzu integraciju. To su prepreke integraciji iz domaće radinosti, a na štetu svih nas“, piše na portalu MDR-a.

I Frankfurter algemajne cajtung piše o tromoj birokratiji, preopterećenim lokalnim samoupravama i drugom što otežava ljudima da se u Njemačkoj odomaće.

„Ali, to nije nerešivo. No, umjesto da se traga za rešenjima, prave se retoričke eskapade. Pragmatizam je ustupio mjesto populizmu. Kao da se sasvim zaboravilo da bi izbjeglice mogli biti ljudi koji beže od mučionica, bombi i masakara, da nisu dakle ljudi problemi kojih se treba otarasiti što prije.“

Luksemburški list Vort koji izlazi na njemačkom kaže da je odgovor na pitanje nemoguć: „Šta kažu činjenice? Da li smo 'mi' mogli 'to' da 'uspijemo'? Nema odgovora jer nikad nije bilo jasno ko smo 'mi' i šta je 'to'. Tipična Merkel, umjetnica neodređenosti.“

Berlinski list Tagesšpigel piše da je osnovna greška Angele Merkel što je, kao fizičarka, često posmatrala politiku kao prirodni zakon. Trudila se da se došljacima obezbijedi osnovno snabdjevanje, ali politički nije uspjela da progura ideju da se Njemačka mijenja.

„Pa, jesmo li uspjeli? Sigurno još nismo. (…) Ali još je mnogo do kraja puta, a dolaze i nova iskušenja, novi talasi izbjeglica i nova društvena klima. Ipak – još se može uspjeti.“

Kelnski list Štatancajger piše da istorijska dešavanja dolaze nenajavljeno, politika mora nekako da reaguje i na kraju zemlja nije ista kao prije.

„Fikcija je da je jedna kancelarka imala moć da zaustavi prst vremena. Da je Merkel drukčije delala, danas bismo samo pričali o nekoj drugoj rečenici. Ali fantazija je opcija da Njemačka bude kao prije, a tu fantaziju desničari od 2015. uspješno raspaljuju.“

List podsjeća da je bilo i ubistava i terorističkih napada koje su izveli azilanti. Da među njima ima mrzitelja žena, homofoba, antisemita, netolerancije.

„Kriza je bila lupa koja je uvećala i postojeće probleme – od nedostatka stambenog prostora do obrazovnog sistema. Nema sumnje da su izazovi narasli tokom deset godina. Tim prije nam treba kolektivna volja da ih zajedno prevaziđemo“, dodaje Štatancajger.

Rajniše post u sličnom tonu piše da je rečenica Angele Merkel bila banalna, ali da nije za bacanje. Danas dolazi manje izbjeglica.

„Ali na toliko polja politike je tokom šesnaest godina Angele Merkel vladao zastoj. To do danas koči zemlju i zavređuje više kritike od ove jedne rečenice. Naprotiv, bilo bi dobro da baš ta rečenica bude pouka. Da politika i privreda konačno vjeruju da ćemo uspjeti.“