Benedikt Severin Šeper (za ARD iz Vašingtona)  [ DW ]

19. 08. 2025. 08:05

Samit o Ukrajini u Vašingtonu: Korak ka miru?

Američki predsjednik Donald Tramp primio je u Vašingtonu svog ukrajinskog kolegu, Volodimira Zelenskog, kako bi razgovarali o mogućim putevima ka miru. Predsjednika zemlje koju je napala Rusija pratilo je nekoliko evropskih šefova država i vlada – uključujući i njemačkog kancelara Fridriha Merca. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO Mark Rute takođe su bili u Bijeloj kući.

Njihov zajednički cilj bio je da Amerikancima razjasne svoj stav – na primjer, važnost vjerodostojnih, a samim tim i odvraćajućih bezbjednosnih garancija za Ukrajinu. Evropljani su prije svega želeli da naglase da se najprije mora postići prekid vatre kako bi se okončalo ubijanje i razaranje u Ukrajini. Neki posmatrači su, međutim, dolazak Evropljana vidjeli kao neku vrstu pratnje za Zelenskog, jer su se njegovi razgovori sa Trampom i njegovim potpredsjednikom, Džej Di Vensom, u februaru zaoštrili.

Prijateljski doček

Čak je i susret na pragu Bijele kuće bio izrazito prijateljski. Tramp je pohvalio jednostavno crno odijelo u kojem se pojavio Zelenski. Prošli put, američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu zbog odjeće. A kada je jedan novinar upitao Trampa šta poručuje narodu Ukrajine, američki predsjednik je uzviknuo: „Volim ih.“

Dva šefa država djelovala su harmonično i tokom razgovora u Ovalnom kabinetu. To se nastavilo i na širem sastanku sa Evropljanima.

Merc: Nije bilo razgovora o razmjeni teritorija

Iako je atmosfera na sastanku bila znatno bolja, čini se da je napredak u sadržaju ograničen. Učesnici su razgovarali o mnogim različitim i kritičnim pitanjima. Kako se moglo čuti, Tramp i Zelenski proučavali su i mape, vjerovatno su razgovarali o liniji fronta.

Fridrih Merc je, međutim, izjavio da se o razmjeni teritorija u širem krugu nije razgovaralo. I da se to ni pod kojim uslovima ne smije nametati Ukrajini – naglasio je njemački kancelar kasnije na konferenciji za novinare. Teritorija na koju Rusija želi da polaže pravo otprilike je veličine Floride, uporedio je šef njemačke vlade kako bi ilustrovao razmjere.

Neophodne su bezbjednosne garancije

Centralna tema bile su takozvane bezbjednosne garancije. One bi mogle da budu slične klauzuli o uzajamnoj pomoći iz člana 5 NATO-ugovora. Vojni stručnjaci ukazuju da su te garancije za ukrajinskog predsjednika Zelenskog neophodne i da one moraju biti kredibilne kako bi odvratile Moskvu od daljih napada nakon potencijalnog sporazuma. Istorijski primeri – poput odnosa Francuske prema Čehoslovačkoj 1938. godine – pokazuju da bezbjednosne garancije koje nemaju osnove ne samo da potkopavaju kredibilitet uključenih strana, već mogu i da namame agresora da pokrene novi napad.

I Evropljani i Amerikanci složili su se da je potrebno da bezbjednosne garancije postoje, ali američki predsjednik Tramp ostao je prilično rezervisan u pogledu toga kako bi to konkretno moglo da izgleda – na primjer, da li će američke trupe biti raspoređene u Ukrajinu. Naglasio je, međutim, da će Amerikanci tu podržati Evropljane, ako Evropljani budu u prvom redu. A Evropljani to vide kao važan korak u pravom smjeru.

Merc veoma zadovoljan sastankom

Njemački kancelar to je posebno pozdravio. Prije sastanka, rekao je, nije znao da li će i koliko razgovori biti konstruktivni. „Moglo je da ispadne i drugačije, ali moja očekivanja su ne samo ispunjena, već i premašena“, rekao je Merc. Finski predsjednik Aleksandar Stub takođe je ocijenio da je samit donio najveći napredak u posljednje tri godine.

Međutim, konkretna mapa puta ka mirovnom sporazumu ostaje problematična. Dok predsjednik Ukrajine – uz podršku svojih evropskih partnera – nastavlja da poziva na prekid vatre, Tramp se do sada držao svoje izjave da bi trebalo direktno težiti mirovnom sporazumu. Doslovno je rekao: „Možemo da radimo na dogovoru još dok borbe traju.“ To je, međutim, više u skladu sa stavom Kremlja i za Evropljane je neprihvatljivo.

Merc i Makron nastavljaju da pozivaju na prekid vatre

Tramp je izazvao uzbunu i prije sastanka objavom na svojoj digitalnoj mreži Truth Social. Tamo je napisao da Zelenski, u principu, može odmah da okonča rat ako to želi. To bi, međutim, vjerovatno značilo potpuno pristajanje na zahtjeve Moskve – što je za Zelenskog nezamislivo.

I francuski predsjednik Emanuel Makron i kancelar Merc ponovili su Trampu da bi dogovor o prekidu vatre morao da se postigne što je moguće prije. Merc je rekao: „Ne mogu da zamislim treći sastanak bez prekida vatre.“ Kancelar se ujedno založio za veći pritisak na Rusiju. Činjenicu da mu američki predsjednik tu nije protivrječio neki posmatrači vide kao pozitivan znak.

Tramp se čuo sa Putinom

Konačno, Tramp je prekinuo sastanak da bi direktno razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ostalo je nejasno da li je taj poziv bio unaprijed dogovoren ili je zaista bio spontan. Međutim, Tramp je najavio da će razgovarati o mogućem napretku sa Putinom nakon sastanka sa Zelenskim i Evropljanima.

„Na kraju sastanka, pozvao sam predsjednika Putina i počeo pripreme za sastanak između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog na lokaciji koja će biti naknadno određena“, rekao je Tramp. Da li bi to mogao da bude sljedeći korak na izuzetno tankom diplomatskom ledu – to ostaje da se vidi u narednim danima.

„Potvrdio sam – i svi evropski lideri su me podržali – da smo spremni za bilateralni sastanak sa Putinom“, rekao je Zelenski nakon sastanka u Bijeloj kući. U svakom slučaju, Evropljani žele da nastave čvrsto da stoje uz Zelenskog i da ga što bolje pripreme za potencijalni sastanak. I čini se da su Merc, Makron i ostali već postigli jedan cilj – sa Ukrajinom i za Ukrajinu: suprotstavili su se sumnjivoj predstavi Trampa i Putina na Aljasci – dobro pripremljenim i naizgled ujedinjenim nastupom u Vašingtonu.