Nik Martin  [ DW ]

17. 08. 2025. 08:27

Zašto mraz u Turskoj nije dobar za ljubitelje čokolade?

Navikli smo već na nestašice u samoposlugama – od toalet-papira nakon proglašenja pandemije kovida-19, preko suncokretovog ulja usred rata u Ukrajini, do jaja - tokom izbijanja ptičjeg gripa.

Najnovija „žrtva“ je lješnik, zbog rijetkog i razornog mraza u aprilu u Turskoj– najvećem svjetskom proizvođaču.

Cijene lješnika skočile su za više od 35% od aprila, jer su izvoznici požurili da pokupuju ograničenu ponudu. U jednom trenutku, dogovorene cijene turskih lješnika premašile su 200 lira (4,91 dolar) po kilogramu, uz predviđanja da bi na međunarodnom tržištu mogle dostići i 10 dolara po kilogramu.

Ova nestašica će ozbiljno pogoditi sladokusce, jer će cijena Nutele, omiljenog namaza od čokolade i lješnika, vjerovatno naglo da se poveća zajedno sa drugim čokoladnim i pekarskim proizvodima.

Nuteline glavobolje sa lješnicima

Lješnici su ključni sastojak mnogih premijum i masovnih proizvoda. Za brendove poput Ferera, koji proizvodi Nutelu i navodno koristi oko četvrtinu svjetske ponude lješnika, mnogo toga je na kocki.

Lješnici čine oko 13% recepta za Nutelu. Godišnje se prodaju milioni tegli tog namaza, što znači da čak i mali rast cijena povećava troškove proizvodnje i smanjuje profitne marže.

Nestašica lješnika bi - ako potraje – mogla da primora Ferero i druge proizvođače da „prilagode“ recepte svojih poslastica. Poslastičari bi mogli biti prinuđeni da smanje veličinu proizvoda ili da prebace troškove na potrošače, baš pred prazničnu sezonu krajem godine.

Ferero ima korijene u italijanskom Pijemontu, gdje se gaje visokokvalitetni lješnici Tonda Đentile. Osim iz Italije, Ferero nabavlja lješnike iz Turske, Čilea i Sjedinjenih Američkih Država.

Ovaj italijanski prehrambeni gigant takođe proizvodi čokolade Ferero roše, Kinder Bueno i Mon šeri. Sve one sadrže lješnik.

Kompanija je donekle umanjila zabrinutost zbog nestašica, navodeći u izjavi za DW: „Grupa Ferero diverzifikuje nabavku iz više izvora širom svijeta i, zahvaljujući svojoj dugoročnoj strategiji, ne očekuje poremećaje u snabdijevanju svojim proizvodima.“ Dodali su da njihova strategija nabavke obezbjeđuje „konzistentno snabdijevanje tokom cijele godine“.

Koliko je problem s lješnicima ozbiljan?

Procjene Turskog statističkog instituta (TurkStat) iz juna pokazuju da će rod za 2025. iznositi 520.000 tona, u odnosu na prvobitno očekivanih oko 750.000 tona, iako je procjena kasnije blago povećana.

Međunarodni savjet za orašaste plodove i suvo voće (INC) izjavio je za DW da je mraz u Turskoj smanjio prognozirani rod lješnika za skoro 22%, na oko 601.000 tona u ljusci, pozivajući se na optimističniju procjenu Udruženja izvoznika Crnog mora (KiB).

Najnovija procjena sugeriše da je zemlja zbog mraza izgubila oko 167.000 tona, što je blizu prvih strahovanja od gotovo 250.000 tona gubitka.

Turska je zadržala dio roda iz 2022. – oko 150.000 tona, saopštio je INC – ali taj višak je sada iscrpljen. On je trebalo da ublaži posljedice smanjene ovogodišnje ponude. Lješnici se beru svake godine, obično krajem ljeta. U godinama kada ima viška, Turska često skladišti dio berbe za buduću prodaju, jer se poljoprivrednici nadaju rastu cijena.

Poslastičari traže alternative

Veliki kupci sada se okreću Čileu, Gruziji i SAD kako bi smanjili zavisnost od Turske, ali se nadaju da će se cijene stabilizovati ako turski rod 2025. bude bolji nego što se očekivalo.

„Berba lješnika u Turskoj počeće 10. avgusta i očekuje se da će biti završena sredinom septembra“, navelo je u pisanoj izjavi za DW Njemačko udruženje poslastičara (BDSI). Dodali su da će uticaj mraza moći da procjene tek nakon završetka berbe.

I druge regije suočavaju se sa izazovima. Čile i Gruzija proizvode mnogo manje od Turske, dok se američki lješnici, uglavnom iz Oregona, razlikuju po ukusu i jeftiniji su. Povećanje proizvodnje u drugim zemljama traje godinama, jer stablima lješnika treba 5–7 godina da sazru, pa kratkoročno olakšanje nije moguće.

Promjenljiva klima mogla bi da „normalizuje" nestašice

Nestašica lješnika ukazuje i na dublji problem – krhkost određenih sektora koji zavise od klimatskih promjena. Lješnici su posebno osjetljivi na proljećne mrazeve, a ovogodišnji hladni talas u Turskoj je oštar podsjetnik da klimatska kriza ne znači samo vrućinu — ona znači i nepredvidivost.

Stručnjaci upozoravaju da bi nestabilno vrijeme moglo postati sve češća pojava, i da to nije prijetnja samo za lješnike, već i za bademe i orahe.