A.M. [ RSE ]

Rješavanje problema ribara i Vlade Crne Gore, odloženo za poslije odmora

Crnogorski ribari i Ministarstvo poljoprivrede pokušaće, nakon vladinog povratka sa kolektivnog godišnjeg odmora, 8. septembra, da riješe probleme.

Sastanak je zakazan nakon što su ribari, nezadovoljni odnosom države, zaprijetili blokadom ulaza u Bokokotorski zaliv. Nacionalno udruženje za proizvodnju ribe i oko 120 ribara smatraju da se njihovi problemi moraju riješiti prije zatvaranja Poglavlja 13 - Ribarstvo.

Crna Gora planira da ovo poglavlje u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji zatvori do kraja godine.

Predsjednik Udruženja Marko Kise, za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im država mora pomoći kako bi ribarenje, od kojeg žive, bilo održivo:

"Naša ribarska flota je zastarjela i ako s ovim uđemo u Evropu nećemo biti konkurentni. Sada je šansa da uvezemo veće, nove ili polovne brodove. A to možemo samo ako država smanji PDV."

Crna Gora ima 338 plovila za izlov ribe, čija je prosječna starost 32 godine, pri čemu su najveće - koče, stare preko 45 godina.

U Vladinoj Strategiji razvoja ribarstva do 2029. se konstatuje da je flota zastarjela, nedovoljno bezbjedna, da nema dovoljno obučene posade.

Dodaje se i da ne postoji organizovano tržište za plasman ulovljene ribe, kao ni adekvatni kapaciteti za kontrolu.

Šta muči crnogorske ribare?

Ribari očekuju da im država pomogne u obnavljanju dotrajale flote, smanjenjem poreza i akciza na uvoz plovila, opreme i materijala za lov.

"Hrvatska i Italija uvoze opremu sa Tajlanda. A mi tu robu sa Tajlanda uvozimo iz Hrvatske. To znači da mi plaćamo tri puta skuplje robu nego što ona košta na svjetskom tržištu", kaže Kise.

Zahtjevaju, kako pojašnjava za RSE, izgradnju pristaništa za ribarske barke i prostora za iskrcaj ribe:

"Tražimo iskrcaj ribe u ribarskim lukama, a ne gdje kome padne napamet. Tražimo i da država ne iznajmljuje mandraće (manja obalna privezišta za čamce) trećim licima, već ribarima i mještanima."

Kaže da država ima vezove za ribarske brodove u Meljinama, ali da profesionalni ribari ne mogu da ih koriste jer je tu vez za obližnji hotel.

Jedan od najvažnijih zahtjeva je obezbjeđivanje mjesta za remont brodova:

"Mi bukvalno nemamo gdje da ih remontujemo. Popravljamo brodove u marinama koje su skupe, kao da posjedujemo jahtu vrijednu dva miliona."

Marko Kise tvrdi i da gliseri i kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv tokom ljetnjih mjeseci prave veliku štetu ribarima.

"Mi nismo protiv kruzera, neka ih dođe i više. Ali je nama ulov pao na 30 posto, što ne možemo kompenzovati zimi. Tražimo da država ubira dodatnih deset posto od ulaska kruzera kojim bi se pomoglo ribarima", kaže Kise.

Ribari traže i smanjenje cijene 'plavog' goriva za plovila.

Ministarstvo (ne)nadležno za zahtjeve ribara

Komentarišući ove zahtjeve, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je rekao da nisu svi u njegovom resoru.

Precizirao je da je za smanjenje akciza i PDV-a nadležno Ministarstvo finansija, za izgradnju pristaništa Ministarstvo pomorstva i lokalne samouprave koje izdaju dozvole za gradnju.

Joković je rekao da razumije zabrinutost ribara i da će o njihovim zahtjevima otvoreno razgovarati po povratku Vlade sa kolektivnog odmora.

Bez ribara nema ni turizma

Da su problemi crnogorskih ribara snažno povezani sa ugostiteljstvom i turizmom, za RSE ukazuje predstavnik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.

"Gosti dolaze u naše restorane da probaju morske specijalitete koji se spremaju na specifičan način. Bez ribara i njihovog ulova, nema ni tih specijaliteta. Ako im ne omogućimo da rade svoj posao izgubićemo još jednu kariku u turističkoj ponudi i konkurentnosti", kaže Ivančević.

On konstatuje da se desetinama godina, crnogorsko ugostiteljstvo prepoznavalo po gastronomiji i morskim specijalitetima:

"Sve to je naslonjeno na plodove mora koje obezbjeđuju naši ribari, a koji su prepušteni sami sebi. I gotovo da niko o njima ne vodi računa."

Većina ribara ulove prodaje restoranima ili prodavcima na ribljim pijacama.

Ukupan godišnji ulov ribe iz mora u akvatorijumu Crne Gore je oko 660 tona, što je svega jedan posto u odnosu na ukupni izlov iz Jadranskog mora.

Poglavlje - Ribarstvo spremno za zatvaranje

Ambicijom da zavori poglavlje Ribarstvo do kraja godine, Vlada je predložila a Parlament usvojio tri zakona - o morskom ribarstvu, akvakulturi i državnoj pomoći u ovim oblastima.

Prvi od njih predstavlja pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.

Njime se jačaju se mehanizmi kontrole i definišu ribolovne tehnike koje štite morski ekosistem.

Zakon o državnoj pomoći određuje način i uslove za dodjelu sredstava pomoći zasnovanih na pravilima EU.

Taj zakon će biti primjenjen danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.A u Evropskoj uniji puna odgovornost za kontrolu ribolova je na državama članicama.

Unija propisuje stroge mjere kontrole u cilju zaštite od nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova. Takođe sprečava uvoz ribe koja je ulovljena na nedozvoljen način.

Svaki ulov, njegov transport i prerada moraju biti pod video i nadzorom inspekcije, a ribarski brodovi moraju imati sisteme koji omogućavaju njihovo praćenje od strane nadležnih.