Lili-Mari Hičer  [ DW ]

16. 08. 2025. 08:18

Zašto sve više ljudi i u Njemačkoj ima dva radna mjesta?

Šetati tuđe pse, biti angažovan kao statista u nekom filmu ili prodavati sopstvene rukotvorine preko interneta… postaje sve privlačnije. Sve više ljudi u Njemačkoj se odlučuje za dodatni posao sa skraćenim radnim vremenom.

Prema Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), oko 4,5 miliona Njemaca imalo je 2023. dodatni honorarni posao. U 2013-oj, taj broj je bio značajno manji - iznosio je 3,2 miliona.

"Poslovi sa skraćenim radnim vremenom u svakom slučaju postaju sve popularniji. Broj takvih zaposlenja je nedavno porastao za oko pet posto. A prema IAB, skoro svaka deveta osoba sada ima posao sa skraćenim radnim vremenom", kaže Katarina Lit, članica Upravnog odbora banke Raisin, u razgovoru za finansijski magazin javnog servisa ARD „50k" koji se objavljuje na JuTjubu.

U drugim zemljama je taj trend još izraženiji: u SAD svaka treća osoba ima uzgredni posao, a u Velikoj Britaniji - svaka četvrta osoba.

Živjeti kreativno i zaraditi novac

To nije uvijek povezano isključivo s novcem. "Često se radi o realizaciji sopstvenih ideja i usavršavanju sposobnosti. Mnogi postavljaju pitanje: mogu li s vremenom svoj hobi da pretvorim u poslovnu karijeru ili postanem preduzetnik", naglašava Katharina Lit.

To potvrđuju i podaci iz Izvještaja o radnom vremenu za Njemačku iz 2021: 36 odsto ljudi radi neki honorarni posao jer uživa u njemu – pretvarajući hobi u karijeru, mogu da realizuju svoju kreativnost i istovremeno nešto zarade.

Nedavno ispitivanje potrošača koje je sproveo Intuit, globalna finansijsko-tehnološka platforma, takođe je pokazalo da mnoge osobe koje obavljaju posao sa skraćenim radnim vremenom imaju za cilj sticanje autonomije. Gotovo polovina ispitanika izjavila je da im je glavna pokretačka motivacija za takvu vrstu posla da dođu do stadijuma da sami sebi budu šefovi, dok je 42 odsto vođeno željom da se bavi onim što im pričinjava zadovoljstvo.

Generacija sa dodatnim poslovima

A sve to je posebno popularno mađu mladima; stručnjaci već sada govore o „generaciji poslova sa skraćenim radnim vremenom". Razlog: prema različitim potrošačkim anketama, gotovo dvije trećine osoba od 18 do 35 godina već radi neki posao sa skraćenim radnim vremenom ili to planira.

65 odsto ispitanika namjerava da nastavi sa praktikovanjem modela sa dva radna mjesta. Poslovi sa skraćenim radnim vremenom su, naime, više od prolaznih trendova – oni predstavljaju fundamentalnu promjenu u stavovima mlađih generacija prema poslu, smislu života i finansijskoj nezavisnosti.

Zakonski propisi olakšavaju stvar

To bi moglo biti i zato što su, zbog zakonskih promjena, poslovi sa skraćenim radnim vremenom postajali sve atraktivniji. Od 2023. su ti tzv. dodatni poslovi, kada su u pitanju stalno zaposleni, oslobođeni poreza. Na njih se ne plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje, njegu i osiguranje u slučaju gubitka posla. Od 2013. godine postoji obaveza osiguranja i doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje, ali postoji mogućnost oslobađanja od plaćanja dijela koji se odnosi na zaposlene.

A poslodavci kod kojih te osobe rade svoj glavni posao ne smiju da im zabrane rad na dodatnim poslovima sa skraćenim radnim vremenom:

„U suštini, poslodavac ne smije da odlučuje o tome šta će zaposleni da radi kada mu se završi radno vrijeme", naglašava Katarina Lit. Ali ono na šta ipak mora da se pazi: posao sa skraćenim radnim vremenom ne smije da ugrožava glavni posao.

Postoji i takozvana klauzula o zabrani rada za konkurentske firme: onaj ko radi u pošti ne smije da dostavlja pisma za konkurentske kompanije. Ali može, na primjer, da izvodi pse u šetnju ili radi kao konobar - sve dok se pridržava Zakona o radnom vremenu i maksimalnog radnog vremena i propisanih pauza za odmor.

Internet-platforme u procvatu

Istovremeno, tehnički napredak otvara nove mogućnosti za poslove sa skraćenim radnim vremenom. Na primjer, ušteda vremena koju mnogi zaposleni dobijaju radom kod kuće čini atraktivnijim i poslove sa skraćenim radnim vremenom, kaže Katarina Lit:

„Ako više ne putujem dva sata do posla svaki dan, onda odjednom imam više vremena da radim posao sa skraćenim radnim vremenom." Uostalom, 44 posto mladih koji rade takve poslove kao najveću prepreku vide to što im za tu vrstu posla nedostaje vremena u toku dana.

A internet-platforme koje povezuju one koji obavljaju samostalne djelatnosti sa potencijalnim kupcima, čineći prodaju lakšom, dodatno su demokratizovale sporedna zanimanja i poslove - i doživljavaju procvat.

Platforma „uradi sam" Etsi (Etsy) je tokom prva tri mjeseca prošle godine zabilježila 115.000 novih prodavaca. Tičabl (Teachable), platforma na kojoj mogu da se kreiraju i prodaju internet-kursevi, u prvom tromjesečju 2024. Je prijavila prihod veći od 10 miliona dolara. I „Samo za fanove" (OnlyFans), na kojoj korisnici nude na prodaju sopstvene erotske fotografije, u istom periodu je imala više stotina hiljda novih prijava.

JuTjub-kanal ili briga o kućnim ljubimcima

Zato i ne iznenađuje to što se omiljena sporedna zanimanja u Njemačkoj odvijaju preko interneta. U to spada i vođenje JuTjub-kanala, na kojem novac može da se zaradi od reklama, a tu je i prodaja retro-artikala, na primjer, preko malih oglasa, ili u lokalnim grupama za prodaju polovniih artikala ili prodajom rukotvorina. Ko rado plete ili slika, može i da zaradi na tome.

Popularno je i pružanje pomoći u domaćinstvu ili bašti. A dodatni prihod se može ostvariti pružanjem usluga brige o životinjama.

Dodatni posao zaista može da se isplati, o čemu svjedoči primjer Vinenta Vilkoma. Ovaj 46-godišnjak se bukvalno sam izborio da postane milioner. Uz prihode od izdavanja nekretnina, dividende, kamate od privatnih kredita i ranijih honorarnih poslova, on sada zarađuje više od 11.000 evra mjesečno.

Počeo je sa 16 godina - dok su njegovi vršnjaci odlazili u provode, on je radio do kasnih noćnih sati, posredovao u iznajmljivanju soba, rentirao svoj automobil, te izdavao svoje podrumske prostorije kao skladište. Svaki zarađeni evro je ponovo ulagao.

Zato je njegov savjet svima koji žele da krenu njegovim putem – da budu strpljivi. On je počeo da radi sa 16 godina, ali je svoj prvi milion zaradio tek sa skoro 40 godina. To pokazuje da se isplati slijediti njegov put, čak i ako se zarađuju mali novčani iznosi.

Teško je obogatiti se zahvaljujući dodatnom poslu

Uprkos tome, treba biti svjestan da vrlo mali broj ljudi mogu da postanu milioneri zahvaljujući dodatnim poslovima sa kraćim radnim vremenom.

"Teško je reći koliko može da se zaradi uz posao sa strane. 2019. je JuGov sproveo anketu koja je utvrdila da je polovina ljudi koji su radili dodatne poslove zarađivala manje od 500 evra mjesečno. Petina njih je ostvarivala dodatnu zaradu u iznosu između 500 i 2.500 evra", kaže Katarina Lit.

U Sjedinjenim Državama to izgleda drukčije. Tamo ljudi koji dodatno rade oko dvanaest sati nedeljno, zarađuju u prosjeku 1.122 dolara mjesečno. Ali to nije pravilo - više od polovine njih zapravo zarađuje manje od 200 dolara u toku jednog mjeseca.

„Generalno, teško je obogatiti se zahvaljujući dodatnom poslu", kaže Lit. Sa njene tačke gledišta, ulaganje zarađenog novca ima više smisla od gajenja nada da će se neko brzo obogatiti. "Investiranje i umnožavanje tog dodatnog novca je definitivno smislena ideja.”

Ona u intervjuu za „50k" takođe naglašava: Postoje sporedna zanimanja kojih je bolje kloniti se. "Definitivno treba biti oprezan, posebno kada su u pitanju obećanja poput: S ovim dodatnim zanimanjem ćete se veoma brzo obogatiti." Iza njih često stoje piramidalne šeme u koje najpre morate da uložite mnogo novca. Takođe se treba kloniti multi-level marketinga u kojem se prodaju proizvodi i istovremeno moraju da se regrutuju i druge osobe koje rade isto to.