Nik Martin  [ DW ]

16. 08. 2025. 08:19

Zašto je Tramp velikodušan prema Kini?

Nakon što je u aprilu Donald Tramp označio Kinu kao „najveću prijetnju Americi“ tvrdeći da je „varala“" najveću svjetsku ekonomiju decenijama i uveo ogromne carine od 145% na kinesku robu, ton se sada promijenio. Tramp je produžio pauzu za carine nametnute Kini, pohvalio predsjednika Si Đinpinga kao „snažnog lidera“ i iznio ideju da se na jesen održi američko-kineski samit. Za to vrijeme, zemlje poput Indije i Brazila sada se suočavaju s najstrožim kaznama — do 50% carina — dok je stopa za Kinu ograničena na prihvatljivijih 30%.

Tramp ima nekoliko razloga za blaži tretman Kine. Želi da izbjegne skok carina upravo kada američki trgovci popunjavaju zalihe kineskim uvozom za ključnu prazničnu sezonu. Tramp takođe kupuje vrijeme za pregovore o širem trgovinskom sporazumu koji bi mogao uključiti tehnologiju, energiju i rijetke minerale.

Pošto je Kina jedina zemlja koja se čvrsto suprotstavila agresivnoj politici Vašingtona, Antonio Fatas, profesor ekonomije u poslovnoj školi INSEAD, smatra da je pekinška strategija možda natjerala Trampa da traži nove poluge moći.

„Od samog početka je bilo jasno da je Kina spremnija od SAD da uđe u potpuni trgovinski rat“, rekao je Fatas za DW, što bi doijnelo „ekonomske posljedice koje Trampova administracija ne može sebi da priušti.“

Kinesko tajno oružje: rijetki minerali

Kineska dominacija u proizvodnji rijetkih minerala potrebnih za proizvodnju svega - od električnih vozila do sistema za navođenje raketa — vjerovatno je najjača karta Pekinga. S američkom industrijom koja se umnogome oslanja na kinesku ponudu, ovi minerali su postali odlučujući faktor u trgovinskom zastoju.

Nakon što je Tramp najavio visoke carine u aprilu, Kina, koja kontroliše oko 60% globalne proizvodnje rijetkih zemljanih elemenata i gotovo 90% njihove prerade, uvela je kontrolu izvoza za sedam rijetkih zemljanih elemenata i trajne magnete, teško pogodivši američke industrije, uključujući proizvođače automobila.

Vašington se zalaže i za pooštravanje kontrole pristupa Kine naprednim čipovima za vještačku inteligenciju, dok vrši pritisak na Peking da smanji uvoz ruske nafte, upozoravajući na sekundarne sankcije — uključujući visoke carine — ako obim nastavi da raste.

Niže na listi prioriteta, Tramp poziva Kinu da učetvorostruči kupovinu američke soje — što bi bila podrška američkim farmerima i prošlogodišnjem trgovinskom deficitu od 295,5 milijardi dolara između dvije sile. Kina je ubjedljivo najveći svjetski uvoznik soje jer čini više od 60% globalne potražnje, uglavnom za stočnu hranu i ulje za kuvanje.

S druge strane, Kina traži trajno smanjenje američkih carina, posebno u oblasti tehnologije i proizvodnje. Peking takođe želi zaštitu kineskih firmi od američkih sankcija i garancije za pristup najsavremenijim američkim čipovima.

Istovremeno, kineska vlada sada aktivno podržava smanjenje upotrebe procesora Nvidia H20, najnaprednijeg američkog čipa čiji izvoz u Kinu je trenutno dozvoljen. Analitičari kažuda se ovim potezom javno demonstrira da zemlja postaje manje zavisna od SAD za visoku tehnologiju.

Tramp premješta fokus na domaća pitanja i Ukrajinu

Ekonomistkinja Alisija Garsija-Herero, viša saradnica briselskog trusta mozgova Brigel, primijetila je da Trampovi brojni trgovinski, domaći i geopolitički izazovi — poput mirovnih razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci — predstavljaju druge razloge zbog kojih daje Kini više prostora.

„Tramp ima dovoljno obaveza... i nema izbora nego da ponudi Kini više [vremena] nego drugim zemljama“, rekla je ona za DW.

Sada, kada je primirje oko carina produženo do početka novembra, pregovarači se mogu fokusirati na najspornije probleme. Među njima je najvažniji izbjegavanje povratka na trocifrene carine — 145% na kinesku robu i 125% na američki izvoz. Obje strane se slažu da bi takav potez bio ekonomski štetan

Trenutna prosječna carinska stopa za Kinu od 30% ostaje značajno iznad većine drugih zemalja. Kineski izvoz bakra i čelika u SAD podleže nametu od 50%

Tramp mijenja stav prema Indiji

Dok Kina ima na raspolaganju dodatno vrijeme, pad Indije s pozicije favorizovanog partnera na početku Trampovog drugog mandata do trgovinskog negativca bio je brz. Zemlja se sada suočava s kaznenom carinom do 50% — 25% na opštu robu i dodatnih 25% na kupovinu ruske nafte, što će vjerovatno stupiti na snagu 27. avgusta.

Fatas iz INSEAD je napomenuo da „Indija nema ni ekonomsku veličinu Kine, ni izvoz ključan za američku industriju, niti moć da nanese štetu američkoj ekonomiji“, pozivajući Nju Delhi da radi sa saveznicima kako bi pokazao kolektivnu snagu i osigurao bolju carinu.

Izgleda kao da da Kina ima prednost u pregovorima, ali Han Šen Lin, kineski direktor strateške konsultantske firme Grupa Azija (The Asia Group), upozorio je da kineska strana sada ne treba da bude previše zadovoljna. Na kraju krajeva, Trampova sklonost haosu ostavlja prostor za neočekivane poteze.

„Ne smijemo potcijeniti sposobnost SAD da unese šok“ rekao je Han za agenciju Rojters. „Sumnjam da će vrsta uticaja koju SAD imaju kao najveće potrošačko tržište na svijetu, biti faktor koji će navesti druge zemlje da razmišljaju oprezno“.

Izbjegnuta eskalacija, povećan ekonomski pritisak

Uprkos ublažavanju tona, Tramp nastavlja s pritiskom na Kinu na druge načine. Kineski izvoznici su preusmjeravali robu namijenjenu SAD kroz zemlje Jugoistočne Azije, posebno Vijetnam, Maleziju i Tajland. Cilj je da se prikrije njeno porijeklo i izbjegnu direktne američke carine. Kao odgovor, Tramp je uveo sveobuhvatnu carinu od 40% na pretovar za sve nacije za koje se sumnja da olakšavaju kinesko preusmeravanje, što je stupilo na snagu prošle nedelje.

S očekivanjem da će se američko-kineski pregovori nastaviti, Garsija-Erero, koja je takođe glavna ekonomistkinja za Azijsko-pacifički region u francuskoj investicionoj banci Natisis, predviđa delimično trgovinsko popuštanje koje će koristiti američkim firmama dok zaobilazi ključne saveznike: „Vjerovatno ćemo videti pomak u kontroli izvoza visokokvalitetnih čipova s američke strane i rijetkih zemljanih elemenata iz Pekinga“, rekla je Garsija-Erero za DW. „Kina će vjerovatno dobiti nešto nižu [osnovnu] carinu, a američke kompanije će dobiti bolji pristup kineskom tržištu, na štetu Evropske unije, Južne Koreje i Japana.