Karoline O. Jebens (ARD)  [ DW ]

10. 08. 2025. 02:28

Reciklaža kulture: Zašto se serviraju podgrijane devedesete?

U bioskopima se prikazuju „Park iz doba Jure" i „Nemoguća misija", Sara Džesika Parker se pojavljuje kao Keri Bredšo („Seks i grad"), Oejzis su na turneji, Kejt Mos je lice modne kampanje, a Pamela Anderson je zvijezda trenutka: godina je 2025, ali isto tako mogla bi da bude bilo koja godina iz devedesetih.

Bilo da je riječ o filmovima, serijama, modi ili muzici – svuda se susrećemo sa poznatim stvarima. Kulturna industrija se i dalje oslanja na svijet prije 2000. godine. Ono što je tada bilo uspješno, ponovo se pokreće.

Zašto se raznim projektima prizivaju svi ti stari heroji? Zar poslednjih 30 godina nisu donjele dovoljno novog?

Sve samo nostalgija? Decenija puna nade

Jedan od razloga za sveprisutnost devedesetih jeste nostalgija za tim vremenom. Hladni rat je bio završen, bilo je više ravnopravnosti, a ljudi su se nadali da će informatička revolucija i globalizacija učiniti svijet demokratskijim i jednostavnijim.

Zahvaljujući VHS-u, CD-u, DVD-u i MP3 formatu, filmovi, serije i muzika iz tog perioda postali su dostupni širom svijeta. Internet je arhivirao zabavu iz tog vremena bolje nego bilo koju deceniju prije toga.

Devedesete su ujedno bile poslednja decenija bez pametnih telefona i striminga. Dok danas svako može da pristupi muzici i filmovima u bilo kom trenutku, tada su se nova izdanja albuma iščekivala sa uzbuđenjem, a ljetnji blokbasteri su bili pravi događaji. Filmski hitovi kao što je „Park iz doba Jure" i uspješni bendovi poput Oejzisa i dalje odzvanjaju u kolektivnom sjećanju.

Poznato se dobro prodaje

To što kultura devedesetih danas toliko dominira nije samo zbog nostalgije. Radi se o širem trendu u industriji zabave - da se oslanja na ono što je već poznato. Deset najuspješnijih filmova na svijetu 2024. bili su isključivo nastavci, prethodnice postojećih filmova, rimejkovi ili dio već postojećih franšiza.

To što se baš filmovi iz devedesetih ponovo snimaju, ima veze i sa tim što je tadašnja industrija stvorila velike filmske zvijezde: Džulija Roberts i Tom Henks su bili garancija uspjeha. Istraživanje koje je 2023. sprovela agencija National Research Group pokazalo je da su među 20 glumaca koji najviše privlače publiku u bioskope – većina upravo zvijezde iz devedesetih.

Na vrhu liste bio je Tom Kruz, a prosječna starost iznosila je 58 godina. Rang-listu ove godine predvodi sedamdesetogodišnji Denzel Vošington – samo troje od 25 filmskih zvezda ima 40 godina ili manje, a ubjedljivo najmlađa među njima je Zendaja, sa 28 godina.

Zbog franšiza koje su dominirale poslednjih godina, novi glumci su postali zamjenjivi. Zvijezde iz devedesetih, međutim, prepoznaju se širom svijeta, i to kroz više generacija. I manekenke tog vremena, poput Kejt Mos, imaju visok stepen prepoznatljivosti. Angažuju se za kampanje ili lansiraju sopstvene kolekcije i linije proizvoda.

Od kulta do vrijednosti brenda

Pored toga, industrija se sve više oslanja na nostalgične projekte: takozvana intelektualna svojina,

koja nastaje kroz knjige, serije, filmove, stripove ili video-igre, treba da se iskoristi u svim mogućim formatima. „Hari Poter" je takva mega-franšiza koja se sada ponovo pokreće u formi serije.

Jer ono što je već poznato, publici je blisko. A ono što je kultno – dobro se prodaje.

S obzirom na stalnu poplavu novih medija, sve je teže probiti se sa nečim novim. Produkcijske kuće i kompanije zato izbjegavaju rizik i rijetko se odlučuju da predstave nešto novo.

Stalno oživljavanje starih priča predstavlja je i odgovor na rastuće zahtjeve potrošača. Pošto je teško istaći se u masi sadržaja koji se mogu individualno konzumirati, pribjegava se poznatom. Krajem 2024. velike striming platforme su u trećini svog sadržaja nudile produkcije koje su bila reciklaža poznatog, dok je Disney+ imao skoro polovinu takvog sadržaja.

Dominacija Generacije X?

Naravno, od devedesetih su se pojavile nove muzičke zvijezde, filmski junaci i supermodeli. Ali oni su u direktnoj konkurenciji sa prethodnom generacijom. Američka autorka Glinis MekNikol napisala je u New York Times-u: „Ljudi koje smo doveli na vlast i kultura koju smo stvorili trenutno imaju ogroman uticaj na svijet."

To se može tumačiti i pozitivno: posebno za glumice i manekenke starije od 50 godina, to bi mogla biti poželjna promijena. Pamela Anderson upravo započinje svoju drugu karijeru.

Ipak, pitanje je da li je dominacija mladosti u pop kulturi zaista narušena: danas je lako podmladiti postarije ikone, koriste kompjuterski generisane slike (CGI) i vještačka inteligencija.

Ako se heroji devedesetih stalno vraćaju u svoje stare uloge, postavlja se pitanje: šta dolazi posle toga? Za Toma Kruza ovog ljeta to je bila poslednja „Nemoguća misija", a i priča Keri Bredšo defintivno je ispričana trećom sezonom „I baš tako". A ni dinosaurusi ne mogu beskonačno da se oživljavaju.