Anđelko Šubić (po agencijama)  [ DW ]

01. 08. 2025. 10:25

Njemački ministar spoljnih poslova: „Izraelu prijeti izolacija“

Njemačka – već i zbog svoje istorijske odgovornosti – ne donosi odluke kakve ne želi vlada Izraela. Iako joj je sve teže da opravda svoju politiku pred svojim partnerima u Evropi. Dok Francuska i još neke zemlje najavljuju priznanje države Palestine, Njemačka se protivi i prekidu sporazuma o povlašćenoj trgovini EU s Izraelom. Ali to ne znači da i dalje može da podržava ovakvu politiku vlade izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Zbog toga je i njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU), prilikom svoje posjete Izraelu, bio više nego jasan: glad i nevolje u Pojasu Gaze su „potpuno neprihvatljivo stanje koje mora odmah da se promijeni“, izjavio je njemački ministar nakon razgovora s izraelskim rukovodstvom u Jerusalimu. Potrebno je „temeljno poboljšanje za ljude u Pojasu Gaze“. U suprotnom, Izraelu mora biti jasno da mu prijeti međunarodna izolacija, upozorio je Vadeful.

Aneksija Zapadne Obale „neprihvatljiva“

Njemački ministar nakon Jerusalima ovog petka dolazi u palestinsku oblast Zapadne Obale gdje se sastaje s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom. U Ramali će tema biti i sve češće nasilje izraelskih doseljenika nad tamošnjim Palestincima i planovi Izraela za pripajanje te teritorije.

Jer, izraelski parlament Kneset nedavno je rezolucijom podržao aneksiju, iako je to izazvalo oštre međunarodne kritike. To je potpuno neprihvatljivo i za njemačku vladu.

Kada je riječ o priznanju Palestine i sankcijama protiv Izraela, njemački ministar Vadeful je izjavio da bi politika Berlina „mogla da zavisi“ i od razgovora koje vodi u Izraelu i palestinskim oblastima, iako Njemačka priznanje Palestine redovno povezuje sa sveobuhvatnim, međunarodnim rješenjem sukoba na Bliskom istoku.

I Amerikanci žele da se uvjere

O stanju u Pojasu Gaze ovog petka žele lično da se uvjere i specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Bliski istok Stiv Vitkof, kao i američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi. U toj enklavi s oko dva miliona stanovnika, prema podacima UN, vlada realna opasnost od gladi. Američki zvaničnici žele da obiđu centre za distribuciju pomoći i sastave plan za dalju isporuku. Osim toga, cilj je „iz prve ruke saznati više o dramatičnoj situaciji na terenu“, izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Levit.

Distribucija humanitarne pomoći putem Fondacije za humanitarnu pomoć Gazi (GHF), koju podržava Izrael, veoma je sporna. Osim Izraela, i SAD podržavaju tu fondaciju koja, prema ocjenama kritičara, ni približno ne pruža isti nivo pomoći kao što su to ranije činile Ujedinjene nacije.

Većina onih kojima je pomoć potrebna može da dođe do distribucionih centara GHF u Pojasu Gaze samo nakon dugog pješačenja koja često vode kroz aktivne ratne zone. Izraelski vojnici, koji bi u stvari trebalo da obezbjeđuju područje oko centara, optužuju se da su više puta pucali na nezaštićenu masu ljudi. Vojska to poriče, ali prema podacima UN na taj način je već poginulo oko 900 ljudi.

Pomoć iz vazduha nije dovoljna

Njemačka želi da se i u narednim danima ponovo uključi u međunarodne napore za snabdijevanje pogođenog stanovništva u Pojasu Gaze humanitarnom pomoći iz vazduha. Prema riječima njemačkog kancelara Fridriha Merca (CDU), početkom nedjelje na Bliski istok već su poslata dva aviona Bundesvera. U Jordanu bi avioni trebalo da budu dopunjeni gorivom i pripremljeni za misije.

Od nedjelje avioni iz Izraela, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata izbacuju humanitarnu pomoć iz vazduha. Humanitarne organizacije smatraju da je takva pomoć neefikasna zbog relativno male količine pomoći u poređenju s onim što bi moglo da se dopremi kamionima. Osim toga, upozoravaju da jednostavno nije moguće ciljano spustiti pomoć padobranima i obezbijediti koliko-toliko pravednu raspodjelu, a već i sami ti tovari koji dolijeću iz vazduha predstavljaju opasnost za tamošnje stanovništvo.

Njemačka je već prošle godine učestvovala u vazdušnim isporukama pomoći nad Pojasom Gaze. Novu akciju odobrila je izraelska strana. Ipak, ministar Vadeful pozvao je Izrael da otvori i granične prelaze prema ratnoj zoni. Samo kopnenim putem humanitarna pomoć može u dovoljnoj količini da stigne do ljudi, rekao je šef njemačke diplomatije.

Najnoviji sukob počeo je napadom Hamasa i drugih islamista na Izrael 7. oktobra 2023. pri čemu je poginulo oko 1.200 ljudi, a više od 250 talaca je odvedeno u Pojas Gaze. U ovih, sada skoro 22 mjeseca rata, prema palestinskim podacima u Pojasu Gaze poginulo je više od 60.000 ljudi. Vojne akcije Izraela nisu dovele do oslobađanja svih talaca iz Hamasovog zarobljeništva, od kojih je, pretpostavlja se, još 20 njih živo.