- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
01. 08. 2025. 08:04
Čitaj mi:
Kako Palantir nadzire svijet
Ovaj softver je, izgleda, svemoguć: ogromne količine podataka se povezuju nevjerovatnom brzinom. Potrebno je samo nekoliko sekundi da se policijska znatiželja u potpunosti zadovolji: ime, starost, adresa, novčane kazne, prethodne kaznene prijave. U kombinaciji s podacima iz mobilnih telefona i poruka i ponašanja na društvenim mrežama, moguće je u tren oka sačiniti profil bilo koje osobe.
Uz pomoć vještačke inteligencije (VI) može se ući u potpuno nove dimenzije elektronske špijunaže. Nadzorni program američke firme Palantir ostvaruje snove policije i tajnih službi. U tri od 16 njemačkih saveznih pokrajina – Bavarskoj, Hesenu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji - to je već stvarnost. I predstavlja velik problem iz perspektive zaštitnika privatnosti i organizacija za ljudska prava, jer, osim osumnjičenih osoba, i nedužni građani mogu da se nađu pod nadzorom.
Ustavne tužbe protiv Bavarske i Hessena
Neprofitna Organizacija za građanske slobode (GFF) želi da spriječi takve slučajeve, ali se i načelno protivi upotrebi programa kakve pravi Palantir. Zato je podnijela ustavnu tužbu zbog masovne obrade podataka u Bavarskoj. „Već i onaj ko podnese prijavu postaje žrtva kaznenog djela ili, ako se jednostavno nađe na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme, može zbog softvera da postane meta“, kaže pravnica GFF Franciska Gerlic.
Iz perspektive ove berlinske organizacije, neograničena obrada podataka krši osnovno pravo na informaciono samoodređenje i tajnost komunikacije – koje je zagarantovano njemačkim Osnovnim zakonom..
Osobe koje se u toku neke istrage nađu na radaru policije o tome ne saznaju ništa. Prema važećem zakonodavstvu, policija u Bavarskoj smije da koristi Palantirov program čak i kada ne postoji konkretna opasnost. Time se, međutim, zanemaruju standardi koji se od 2023. primjenjuju u Hesenu nakon uspješne ustavne tužbe GFF-a.
O sličnoj tužbi protiv Sjeverne Rajne-Vestfalije, gdje vlasti takođe koriste Palantirov softver, Savezni ustavni sud još nije donio odluku.
Haos kompjuter klub smatra softver netransparentnim
Ustavnoj tužbi protiv Bavarske pridružio se i Haos kompjuter klub (CCC), nevladina organizacija koja je istovremeno i najveće evropsko udruženje hakera posvećenih problemima IT-bezbjednosti. Njegova portparolka Konstance Kurc govori o „Palantirovom obrascu istrage“ u kojem policija ima sistem pohranjivanja podataka u različite svrhe
.
Objedinjeni podaci završavaju u netransparentnom softveru firme Palantir, od kojeg policija postaje dugoročno zavisna“, kaže Kurcova. Takvi i slični aspekti su za mnoge jasni razlozi za isključenje Palantira iz upotrebe.
U Bavarskoj se softver američkog milijardera Petera Tila koristi od 2024, a u Hesenu još od 2017. Ovaj preduzetnik sa njemačkim korenima ima reputaciju osobe s autoritarnim ciljevima i njeguje bliske veze sa američkim tajnim službama i predsjednikom SAD. Tajne službe i vojska SAD već dugo koriste Palantirov program „Gotam“.
Mediji prenose da je američka firma dobila je neograničen pristup bazama podataka bavarske policije. Računarski kod se navodno nalazi na serverima u Njemačkoj. Ali, nema garancije da kopije nisu završile u SAD.
Savezna vlada: „Digitalna politika je politika moći“
Očita i sve veća zavisnost od stranih tehnoloških divova poput Palantira uopšte ne odgovara ambicijama Njemačke. Izgleda da su toga svjesne i vladajuće stranke Unije (CDU/CSU) i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD). „Digitalna politika je politika moći“, piše u njihovom koalicionom sporazumu.
U njemu su definisani ambiciozni ciljevi: „Želimo digitalno suverenu Njemačku. Zato ćemo smanjiti digitalne zavisnosti tako što ćemo da razvijamo ključne tehnologije, osiguramo standarde, zaštitimo i proširimo digitalne infrastrukture. Stvaramo evropski integrisane i otporne lance vrijednosti za ključne industrije – od sirovina preko čipova do hardvera i softvera.“
Uprkos tome, ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrint (CSU), odgovoran za unutrašnju bezbjednost, očito ostavlja otvorena vrata za američke tajne službe, jer ne isključuje mogućnost kupovine Palantirovog softvera i za Savezni kriminalistički ured (BKA) i Saveznu policiju. Njegova prethodnica Nancy Feser (SPD), s druge strane, zabranila je upotrebu tih programa 2023. godine.
Predsjednik BKA želi softver sličan Palantiru – ali iz Evrope
Predsjednik Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) Holger Minh nada se da će što prije da dobije „domaći“ softver sličan Palantirovom. S obzirom na geopolitički razvoj bilo bi mu draže njemačko ili evropsko rješenje problema. „Ne smijemo da postanemo zavisni od partnera za koje ne znamo kako će se prema nama ponašati sjutra ili prekosjutra“, naglasio je Minh.
Organizacija za građanske slobode GFF dobila je snažnu podršku za svoju ustanu tužbu protiv upotrebe Palantirovog softvera. Na platformi za peticije Kampakt, apel upućen politici da se taj softver zabrani Njemačkoj, u roku od nedjelju dana je potpisalo gotovo 264.000 ljudi.