Ane Herberg (Rio de Žaneiro)  [ DW ]

31. 07. 2025. 10:30

Carine Brazilu zbog progona Trampovog prijatelja

Ton postaje oštriji, pritisak raste. Sjedinjene Američke Države i Brazil nalaze se u vjerovatno najtežoj spoljnopolitičkoj krizi u posljednjim decenijama. A kraj se ne nazire.

„Nijedan gringo neće komandovati ovom predsjedniku“, izjavio je još sredinom jula brazilski predsjednik Luiz Injacio Lula da Silva. Upotrebio je izraz „gringo“ koji se u latinoameričkim zemljama često pogrdno koristi za Amerikance, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio Brazilu carinama od 50 odsto. Da Silva je onda ove srijede za Njujork tajms dodao da se „ne boji“ carina Vašingtona.

„Dobar je čovjek, a hoće da ga strpaju u zatvor“

Sada je Tramp svoje prijetnje i ostvario: pedeset odsto carine na gotovo sve, osim na sok od pomorandže, drvo i djelove za avione. Ali, ovde je riječ o mnogo više od trgovinskog sukoba. Uostalom, Brazil iz SAD uvozi više robe nego što tamo izvozi.

Američki predsjednik od Brazila traži da obustavi navodno „politički motivisano“ krivično gonjenje bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara: „Predsjednik Bolsonaro je dobar čovjek, a oni hoće da ga strpaju u zatvor. Smatram to lovom na vještice i veoma žalosnim. Niko nije srećan zbog onoga što Brazil radi, jer Bolsonaro je bio cijenjen predsjednik, veoma cijenjen“, rekao je Tramp.

Pučem pokušao da ostane na vlasti

Desničarski bivši šef države i Trampov saveznik, Bolsonaro, slično kao i Tramp nešto ranije, 2022. nije priznao izborni poraz. Njegove pristalice su potom upale u administrativnu četvrt Brazilije, glavnog grada Brazila, i demolirale je. Ti prizori podsjetili su na napad na američki Kongres u Vašingtonu.

Sada Bolsonaro mora na sud zbog navodnog pokušaja puča. Prijeti mu do 40 godina zatvora.

Neposredno prije nego što je Trampova vlada u srijedu objavila uvođenje carina Brazili, proglasila je i sankcije protiv sudije brazilskog vrhovnog suda Aleksandra de Moraesa koji je postao svojevrsni simbol sudskog procesa protiv Bolsonara.

Vendeta i protiv brazilskog sudije

Brazilski mediji citirali su objavu američkog ministra finansija Skota Besenta na društvenim mrežama: Moraes je, po njemu, navodno odgovoran za „represivnu kampanju cenzure, proizvoljna hapšenja, kršenja ljudskih prava i politički motivisano krivično gonjenje“ – i to i protiv bivšeg predsjednika Bolsonara. Tako su obrazložene američke tzv. Magnicki-sankcije, koje se od 2017. primjenjuju protiv osoba koje se terete za najteža kršenja ljudskih prava.

Te sankcije podrazumijevaju ozbiljna ograničenja – ogromne su i sveobuhvatne, objašnjava Žoze Augusto Fontura, profesor međunarodnog prava sa Univerziteta u Sao Paulu. Moraesu je zabranjeno da putuje u SAD i da tamo poseduje imovinu. „Ne može da koristi kreditne kartice poput Vize ili Masterkarda, ne može da kupi knjigu na Amazonu, a moguće je i da će brazilske finansijske institucije biti pod pritiskom.“

Članovi vlade aktuelnog predsjednika Da Silve optužili su Trampovu administraciju za težak napad na brazilsku demokratiju. Bolsonarove pristalice su, s druge strane, slavile sankcije. „To Trampovoj vladi nećemo zaboraviti“, napisao je na društvenim mrežama jedan od Bolsonarovih sinova, Eduardo. On već mjesecima u SAD lobira za svog oca.

Zašto Peking može da bude zadovoljan?

Brazilski predsjednik je u međuvremenu pokazao odlučnost i borbeni duh: možda Tramp ne zna da je brazilsko pravosuđe nezavisno, rekao je u intervjuu za Njujork tajms koji je objavljen u srijedu. Zahvaljujući Trampovom napadu i sopstvenom istupu u odbranu suvereniteta Brazila, Lula da Silva doživio je neočekivani rast popularnosti, pokazalo je istraživanje agencije Atlas Intel.

I iako će carine teško da pogode Brazil, ta zemlja je ekonomski manje zavisna od izvoza u SAD nego druge zemlje regiona. Najveću korist imaće država protiv koje se Tramp najviše bori: Kina. Narodna Republika je već sada najvažniji trgovinski partner Brazila.