Olga Tihomirova, Sergej Satanovski  [ DW ]

29. 07. 2025. 10:13

Rusija: U zatvor zbog „guglanja“

Gornji dom ruskog parlamenta odobrio je 25. jula novi zakon o cenzuri koji uvodi novčane kazne za svakoga ko bude uhvaćen da pretražuje internet ili pristupa sadržaju koji je zvanično označen kao „ekstremistički“. Zakon će stupiti na snagu kada ga potpiše predsjednik Vladimir Putin. Taj sveobuhvatni zakon tu ne staje: on takođe predviđa kazne za promovisanje VPN-usluga – alata koji mnogi Rusi koriste kako bi na internetu zaobišli državnu cenzuru i pristupili blokiranim informacijama.

Nakon što je donji dom, Državna duma, podržao zakon 22. jula, mala grupa ljudi protestovala je ispred zgrade parlamenta. To je bio prvi protest posle dugo vremena. Na jednom od transparenata je pisalo: „Za Rusiju bez cenzure. Orvel je napisao distopiju, a ne priručnik.“ Policija je brzo uhapsila muškarca koji ga je držao.

Klasični distopijski roman „1984.“ Džordža Orvela, objavljen 1949. godine, a tumači se kao upozorenje protiv totalitarne vlasti, inspirisano autorovim opažanjima o represiji u nacizmu i staljinizmu.

Među demonstrantima bio je i Boris Nadeždin, koji je na predsjedničkim izborima 2024. trebalo da bude kandidovan kao jedini liberalni kandidat. Međutim, izborna komisija odbila je da prihvati njegovu kandidaturu.

„Prva faza bila je zabrana internet-stranica. Sada zabranjuju ljudima da uopšte pretražuju internet. To je već blizu zločinu misli,“ rekao je Nadeždin za DW, aludirajući na Orvelov roman i njegovu centralnu temu kažnjavanja građana zbog razmišljanja koje odstupa od državne ideologije.

Šta je „ekstremistički“ sadržaj u Rusiji?

Novi zakon izdvaja se čak i među desetinama zakona o cenzuri koje je Državna duma donijela prije i posle potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema predlogu zakona, samo pretraživanje tzv. „ekstremističkih materijala“ na internetu sada će se smatrati administrativnim prekršajem, kažnjivim novčanom kaznom do ekvivalenta 55 evra. Do sada su kazne bile predviđene samo za aktivno dijeljenje zabranjenog materijala, poput objavljivanja kritičkog komentara na društvenim mrežama.

To šta se smatra ekstremističkim materijalom određuje spisak koji sastavlja rusko Ministarstvo pravde. Trenutno sadrži više od 5.000 stavki. Zvaničnici i zakonodavci tvrde da zakon cilja na one koji sistematski traže zabranjeni sadržaj, a ne prosječne građane koji to povremeno pretražuju. Ipak, nisu pojasnili šta se tačno smatra „sistematskim pretraživanjem“.

Registar obuhvata letke, brošure, knjige, novine, filmove, video klipove, likovna djela i pjesme. U teoriji, trebalo bi da sadrži sadržaj koji podstiče međunacionalnu mržnju, kao i spise vođa njemačke nacističke i italijanske fašističke partije. U praksi, spisak uključuje i djela koja kritikuju vlast ili se protive autoritetima.

Jedno od njih je i knjiga iz 2002. godine ruskog prebjeglog bivšeg oficira Savezne bezbjednosne službe (FSB) Aleksandra Litvinjenka. Naslovljena „Ljubljanka – kriminalna grupa“, ta publicistička knjiga opisuje kako su ruske bezbjednosne službe navodno organizovale bombaške napade na stambene zgrade u Moskvi 1999. godine i druge terorističke akte kako bi pomogle Putinu da dođe na vlast.

Na crnoj listi nalaze se i materijali vjerskog pokreta Jehovinih svjedoka, koji je Rusija 2017. godine proglasila ekstremističkim.

U 2023. godini, novinari nezavisnog ruskog medija 7x7 izvijestili su da se spisak „ekstremističkih“ materijala povećava za stotine novih stavki svake godine. Između 2011. i 2022. pokrenuto je gotovo 15.500 administrativnih postupaka zbog distribucije „ekstremističkog“ sadržaja. To je u prosjeku 1.300 slučajeva godišnje, od kojih je većina rezultirala novčanim kaznama do oko 50 evra.

Rastući broj „ekstremista“ u Rusiji

Zakon je izazvao široko negodovanje javnosti, čak i među inače prokremaljski orijentisanim javnim ličnostima koje su ga kritikovale na društvenim mrežama. Margarita Simonjan, glavna urednica državne televizije RT, požalila se da će joj novi zakon onemogućiti istraživanje i „prozivanje“ ekstremističkih organizacija.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, vlasti su na spisak zabranjenih ekstremista i terorista dodale desetine istaknutih Rusa i organizacija koje su kritikovali rat. Među njima su pisci, muzičari, novinari i popularni blogeri, poput pisca Borisa Akunjina ili TV-voditelja Aleksandra Nevzorova.

Kompanija Meta, vlasnik Fejsbuka i Instagrama, proglašena je ekstremističkom u martu 2022. godine, nakon saopštenja da će dozvoliti objave koje podržavaju ubijanje ruskih vojnika na svojim platformama, što je Rusija proglasila „rusofobijom“.

Zamjenik predsjednika Državne dume Sergej Bojarski, član vladajuće konzervativne stranke Jedinstvena Rusija, pokušao je da umiri građane tvrdeći da korišćenje društvenih mreža pod Metom ili traženje materijala koje su kreirali ljudi proglašeni ekstremistima neće biti kažnjivo. Prema njegovim riječima, kazne će se odnositi samo na pretraživanje sadržaja koji je zvanično klasifikovan kao ekstremistički.

U stvarnosti, teško je predvideti kako će ruska policija sprovoditi novi zakon. „Sve će zavisiti od konkretnog čovjeka u uniformi kome je data moć da tumači vašu krivicu“, kaže za DW Dmitrij Zair-Bek, rukovodilac pravnog projekta za ljudska prava „Prvi odsek“.

Prema njegovim riječima, vjerovatno je da će se, kao što se već dešava, sve češće pretraživati mobilni telefoni Rusa tokom graničnih kontrola.

Bjeloruski scenario

Još jedan mogući scenario jeste da Rusija usvoji metode nadzora koje se koriste u susjednoj Bjelorusiji. Tamo su platforme poput Instagrama, Iksa i Jutjuba, koje su blokirane u Rusiji, i dalje dostupne. Međutim, pretplata na zabranjene kanale na tim platformama je zabranjena.

„Cenzura u Bjelorusiji postoji i u fizičkom prostoru. Policija traži uvid u telefone građana u vozovima i studentskim domovima. Odbiti kontrolu gotovo je nemoguće“, kaže za DW Dmitrij Navoša, suosnivač međunarodnog sportskog portala Tribuna.com. Pristup njegovom sajtu nije ograničen u Bjelorusiji, ali je sajt proglašen ekstremističkim nakon što je Navoša više puta javno kritikovao bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka i nasilno gušenje protesta 2020. godine.

Kao rezultat oznake ekstremizma, posjetioci sportskog portala rizikuju kaznu samo zbog pregleda sadržaja.

Najmanje 10.000 političkih zatvorenika

Od početka napada na Ukrajinu, Rusija je značajno pooštrila ograničenja slobode govora, uključujući i zabranu širenja onoga što smatra „lažnim informacijama“ o ratu, kao i proširenje oznake „strani agent“ za medije i organizacije koje se smatraju politički aktivnim uz pomoć stranog finansiranja.

U proljeće je Državni istražni komitet Rusije izvijestio da je od 2022. godine pokrenuto 605 krivičnih postupaka prema dva nova člana Krivičnog zakona – jedan za širenje „lažnih vijesti“ o ruskoj vojsci, a drugi za „diskreditaciju“ oružanih snaga.

Na osnovu tih zakona, ruski građani su kažnjavani ili zatvarani zbog toga što su ruske akcije u Ukrajini nazvali ratom, umjesto „specijalnom vojnom operacijom“, kao i zbog objava na društvenim mrežama o događajima poput pokolja civila u ukrajinskom gradu Buči, za koji se okrivljuje ruska vojska.

Krajem 2024. godine, organizacija za ljudska prava „Memorijal“ izvijestila je da se najmanje 10.000 političkih zatvorenika nalazi u ruskim zatvorima. Kada predsjednik Vladimir Putin potpiše ovaj novi zakon, broj ljudi koji će biti kažnjeni zbog izražavanja slobodnog mišljenja mogao bi značajno da poraste.