Jan Kerkhof (BR)  [ DW ]

23. 07. 2025. 12:36

Svemirska tehnologija za rano otkrivanje požara

U neupadljivoj kancelarijskoj zgradi u Minhenu nastaje nova generacija satelita. Kompanija OroraTech već je poslala u orbitu jedanaest vještačkih satelita veličine putničkog kofera. U narednim godinama taj broj trebalo bi da poraste na ukupno 100.

Svi sateliti opremljeni su termalnim kamerama visoke rezolucije. Njihova misija: rano otkrivanje šumskih požara širom svijeta.

Iako već postoje sateliti koji prate šumske požare, na primjer sateliti Sentinel u sklopu programa Kopernikus Evropske unije i ESA, oni nisu uvijek u pravo vrijeme na pravom mjestu, kaže fizičarka Andrea Špihtinger iz firme OroraTech: „Zvanične misije lete, na primjer, uglavnom u podne. Tako poslije podne u nekim regionima gotovo da i nema satelita.“

Te praznine njena firma želi da popuni sopstvenim satelitima, koji mogu svakih 30 minuta da nadlijeću i nadziru bilo koje mjesto na Zemlji. Ali, kompanija iz Minhena dodatno koristi i podatke satelita Kopernikus.

Ne samo češći, već i precizniji podaci

Termalne kamere novih satelita ne šalju samo češće slike, već i znatno preciznije. Za Njemački centar za vazduhoplovstvo i svemir (DLR) to je pravi napredak: trenutna maksimalna rezolucija iznosi oko 300 metara, kaže rukovodilac odjeljenja za posmatranje Zemlje Gondela Rosner. Kod novih satelita firme iz Minhena rezolucija je manja od 100 metara. To omogućava mnogo preciznije informacije o tome gdje požari nastaju.

Kamere prepoznaju temperaturne razlike od samo tri stepena Celzijusa. Tako se mogu detektovati čak i relativno mali požari, kaže inženjer Lukas Lizenhof: „Čak i ako su plamenovi visoki samo nekoliko metara, toplota koju proizvode toliko je jaka da ih ipak možemo prepoznati. Tokom testiranja detektovali smo čak i ivanjske vatre.“

Na mapama sistema čak se vide i fotonaponske elektrane koje reflektuju sunčevu svjetlost.

Simulacija predviđa razvoj šumskih požara

Sistem može još više – on kombinuje satelitske snimke s trenutnom brzinom i pravcem vjetra na licu mjesta. Vjetar značajno utiče na to kojom se brzinom i u kom pravcu šumski požar širi.

Osim toga, uzima se u obzir vrsta vegetacije na lokaciji, tj. „gorivo“, kao i reljef terena. Uzbrdo šuma gori brže, nizbrdo sporije. Sve to ulazi u simulacioni model koji u nekoliko sekundi može da predvidi širenje šumskog požara.

Pomoću simulacionog programa tim može da pokaže i kako protivmjere djeluju, na primjer stvaranje protivpožarnog pojasa. Sve ove informacije u budućnosti bi trebalo da budu dostupne vatrogascima u realnom vremenu.

Uskoro primjena u Grčkoj

Sistem za rano otkrivanje požara putem satelita uskoro bi trebalo da se primijeni u Grčkoj. U Njemačkoj potražnja još nije velika. Prema Andrei Špihtinger, to ima više razloga: s jedne strane, njemački vatrogasci su već jako dobro organizovani. S druge strane, većina regiona u Njemačkoj gusto je naseljena, pa se šumski požari vatrogascima obično brzo prijavljuju.

Osim toga, požari do sada nisu imali tako katastrofalne posljedice kao, na primjer, u Grčkoj.

Opasnost od šumskih požara u Njemačkoj još uvijek je relativno mala. Izvještaj Bavarskog državnog instituta za šumarstvo (LWF) pokazuje, na primjer, da broj šumskih požara u Bavarskoj u posljednjih 20 godina stalno opada.

Međutim, tokom sušnih godina 2003, 2018. i 2019. zabilježeni su značajni porasti zbog suše. Prema prognozama, takvi sušni događaji u budućnosti će se češće javljati zbog klimatskih promjena. Time će i rizik od šumskih požara porasti, navodi LWF.

Protiv požara pomoću dronova i terenskih vozila

Tako razmišlja i Mihael Štal. On je okružni vatrogasni komandant u gradu Kamu u Bavarskoj i, između ostalog, odgovoran za park prirode Gornja Bavarska šuma – veliko i rijetko naseljeno šumsko područje.

Kako bi bio spreman za buduće šumske požare, već dugo koristi modernu tehnologiju. Tako je opremio mala terenska vozila vodenim rezervoarima kako bi mogao brzo da gasi požare u nepristupačnim terenima prije nego što se prošire. Njegova najnovija ideja jeste da se u budućnosti koriste autonomni dronovi opremljeni termalnim kamerama za nadzor požara.

Mihael Štal već sada koristi satelitske podatke iz Kopernikus programa za rano otkrivanje požara, ali dodaje da je to relativno sporo. Zbog toga može lako da zamisli korišćenje bržeg satelitskog sistema u budućnosti: „Ako je to sada jedan novi nivo, onda bih to vrlo rado isprobao. Sve što pomaže, dobro je.“