Anastasija Šepeleva  [ DW ]

21. 07. 2025. 07:22

Ukrajina: Zašto teško bolesni muškarci završavaju u vojsci?

Česte rupe u pamćenju, dezorijentacija, miješanje brojeva i boja – to su svakodnevni problemi 28-godišnjeg Vasila iz centralne Ukrajine. Od 2015. je na psihijatrijskom liječenju zbog poremećaja ličnosti. To, međutim, nije spriječilo ukrajinske oružane snage da ga pozovu na služenje vojnog roka.

Prema riječima njegove partnerke Olene, Vasil nikada ne priznaje svoje smetnje. Moguće je da ih nije pomenuo prilikom ljekarskog pregleda. Vasil je proglašen potpuno sposobnim za službu i poslat je na obuku na jug zemlje.

Olena je pokušala da objasni Vasilevom komandantu kolika je greška što je njen partner pozvan u vojsku. Oficir je u početku pokazao razumijevanje i zatražio medicinsku dokumentaciju potrebnu za oslobađanje od službe. Međutim, psihijatrijski nalaz iz 2015. odbacio je kao zastario.

„Kako to ne može da bude razlog za otpust iz vojske, ako se njegovo stanje ne može promijeniti?", pita Olena očajna u razgovoru za DW.

„Opasnost za sebe i druge"

DW ima uvid u nalaz iz 2015. U njemu piše: „Vasil ima siromašan rječnik, nizak nivo apstraktnog mišljenja, koeficijent inteligencije (IQ) od 66 i ne razumije čak ni ime svoje zemlje ni glavnog grada Ukrajine." Pod stresom se njegovi simptomi pogoršavaju, kaže Olena.

Psihijatrijska ustanova koja je pregledala anonimizovani nalaz dijagnostikovala je mentalnu zaostalost i emocionalnu nestabilnost.

„Pod stresom je takva osoba nepredvidiva i predstavlja opasnost i za sebe i za druge", kaže žena koja radi u ukrajinskim odbrambenim snagama i želi da ostane anonimna.

Kako je Vasileva dijagnoza ostala neprimijećena

Postoji baza podataka „Helsi" gdje su evidentirani svi pacijenti iz državnih bolnica i kojoj mogu da pristupe vojni ljekari. Međutim, Vasileva dijagnoza tamo uopšte nije bila zabilježena, kaže advokat Jevgen Zekmister. Naime, podaci o psihičkim oboljenjima mogu se čuvati samo uz saglasnost pacijenta.

Prema naredbi broj 402 Ministarstva odbrane, Vasileva dijagnoza je ipak dovoljan razlog da ne bude pozvan na vojnu službu.

Međutim, vojni ljekari vjeruju samo zvaničnim dokumentima, kaže Zekmister, jer mnogi muškarci simuliraju psihičke smetnje kako bi izbjegli vojsku.

„Da je na vrijeme potražena pravna pomoć i dostavljena aktuelnija dokumentacija, Vasil ne bi bio regrutovan."

Olha Rešetilova je predsjednička povjerenica za zaštitu prava pripadnika vojske i njihovih porodica. Ona savjetuje da se građani sami postaraju za ažuriranje svojih podataka u vojsci i u sistemu „Helsi". Pogotovo jer se psihičko stanje regruta tokom osnovne obuke može pogoršati.

Komandanti ne žele psihički oboljele u svojim jedinicama, pa često omogućavaju liječenje, kaže Rešetilova za DW.

Šta kaže ukrajinski ombudsman?

Od početka godine primljeno je više od 2000 žalbi zbog kršenja ljudskih prava tokom mobilizacije, izvještava parlamentarni ombudsman Dmitro Lubinec. Tokom 2024. bilo ih je oko 3500. „Uvijek reagujemo. Ima slučajeva kada moji predstavnici lično odlaze u regrutne centre i pomažu građanima da ostvare svoja prava", kaže on za DW. „Zahvaljujući našem angažovanju, bolesne osobe su oslobađane iz vojske." Ipak, smatra da nisu sve žalbe opravdane.

Lubinec priznaje da je bilo slučajeva kada su čak i teško bolesni ljudi pozivani u vojsku. Tačnih podataka o tome nema.

„Do toga dolazi kada se ignoriše medicinsku dokumentacija ili stvarno stanje osobe", kritikuje povjerenik za ljudska prava. On smatra da bi raspodjela regrutovanih u vojsci trebalo da bude pažljivija:

„Nisu sve zdravstvene smetnje automatski razlog za nesposobnost. Ako neko ima problema s leđima, ne može u jurišne jedinice, ali može da radi za računarom."

Šta pričaju ukrajinski vojnici?

Jedan oficir brigade opisao je za DW svoja iskustva iz jednog centra za obuku.

„Dobio sam privilegiju da biram ljude. Ali dolazili su bez zuba ili sa tuberkulozom. U centar za obuku!", kaže oficir koji je želio da ostane anoniman. Ti muškarci su već više puta nuđeni različitim brigadama, ali ih niko nije htio – čak ni za kopanje rovova.

Kirilo (ime promijenjeno) je regrutovan ovog proljeća. On kritikuje da je u regrutnom centru vidio i beskućnike sa otečenim nogama, zavisnike od droga i alkoholičare. Prvi ljekarski pregled je, prema njegovim riječima, često samo formalnost. Na nekim mjestima se čak ni ne sprovodi. Tek u centru za obuku dolazi do detaljnije provjere.

Vojnik Oleksandar (ime promijenjeno) kaže da je prilikom pregleda vidio čak i osobe sa epilepsijom. On navodi da su takvi propusti doveli do toga da je 2024. jedan regrut sa šizofrenijom, nakon osnovne obuke, raspoređen u mornaričku brigadu. Srećom, to je brzo primijećeno. „Nisu mu dali oružje i posle nekoliko dana su ga poslali kući."

Prateće bolesti se ne uzimaju u obzir

Prema riječima advokata Jevgena Zekmistera, regrutacija nesposobnih muškaraca je široko rasprostranjena.

„Jedan vojnik, visok 1,75 metara, težak 38 kilograma, sa slabim vidom, i deformisanim grudnim košem, ne može ni da hoda ni da diše u panciru. A u vojsci je od 2022. Stalno ga premještaju iz jedinice u jedinicu ili u bolnice i dobija samo osnovnu njegu", kaže Zekmister. Pošto nijedna od njegovih pojedinačnih dijagnoza ne potpada pod kategoriju „nesposoban", ne može biti otpušten iz službe.

Komandanti takvim regrutima ne mogu da dodijele stvarne zadatke, niti da ih otpuste. Situacija je posebno teška u kopnenim trupama i logistici, koje su postale „slijepa ulica" za takve osobe, kaže Zekmister. „Oni dolaze u brigade koje treba da grade odbrambene linije. Ali tamo su potpuno neupotrebljivi."

Komanda saniteta ne vidi problem

Komanda saniteta nema primjedbi na način sprovođenja ljekarskih pregleda:

„Mišljenje vojnih ljekara zasniva se na dijagnozama koje su postavili specijalisti. Procjena na osnovu kombinacije više bolesti nije predviđena", odgovorio je pukovnik Jurij Podoljan, zamjenik komandanta sanitetskih snaga, na upit DW. Po njegovom mišljenju, naredba broj 402 je u skladu sa zakonima i međunarodnim standardima.

Sasvim drugačije mišljenje ima Olha Rešetilova, predsjednička povjerenica za zaštitu prava pripadnika vojske. Ona smatra da tu naredbu treba revidirati. Ministarstvo odbrane se, prema njenim riječima, već bavi tim pitanjem.

U međuvremenu, Vasileva osnovna obuka se bliži kraju, nakon čega će biti raspoređen u jedinicu. Prema riječima njegove partnerke Olene, Vasilj već ima pristup oružju. Advokat Jevgen Zekmister pokušava da obezbijedi drugu psihijatrijsku procjenu kod vojnih ljekara.

„Ako završi na frontu, biće opasnost za cijelu jedinicu", upozorava advokat. „Ne može se predvidjeti kada će mu psiha popustiti. A ko će se tada naći na nišanu?"