Jens Turau  [ DW ]

12. 07. 2025. 14:10

Teška vremena za njemačke Zelene

U Njemačkoj ovih dana vladaju neuobičajeno visoke temperature. Sredinom prošle nedjelje temperature u Kelnu i Hamburgu dosegle su čak 37 stepeni Celzijusa. Radio stanice nudile su savjete kako se nositi sa vrućinom, ističući da su takvi rani ljetnji talasi vrućine rijetki. Razlog za to su, tvrde, klimatske promjene, čiji efekti postaju sve uočljiviji i u srednjoj Evropi.

Sada bi u stvari bilo pravo vrijeme da Zeleni u javnoj raspravi zauzmu jasan stav o zaštiti klime – uostalom, borba protiv klimatskih promjena njihova je glavna tema. Ali, stranka se suočava sa unutrašnjim problemima. Otprilike dva mjeseca nakon što je izgubila vlast u Berlinu, ona još uvijek traži svoju ulogu i pravi način interakcije sa ljudima u Njemačkoj – pa i po pitanju trenutnog talasa vrućine.

Nova uloga u opozicionim redovima

Dvije šefice parlamentarne grupe Zelenih u Bundestagu, Brita Haselman i Katarina Drege, predstavile su strateški dokument o tome kako bi njihova stranka trebalo da djeluje u opoziciji. Obje jasno daju do znanja: to ne treba shvatiti kao obračun sa bivšim rukovodstvom stranke.

„Vrlo samouvjereno kažemo: vladanje se isplatilo. Učinili smo zemlju klimatski neutralnijom, pravednijom i progresivnijom. Ali, sada je Zelenima potrebno novo pozicioniranje u opoziciji“, kaže Katarina Drege.

Međutim, kada neke vijesti u redovima Zelenih i dalje izazovu veliko uzbuđenje – poput zabrane nove ministarke obrazovanja iz CDU Karin Prien da državni službenici koriste „rodnu zvjezdicu“ – Brita Haselman onda na to reaguje oprezno: „Koga je to uopšte briga? Za ljude koji su samohrani roditelji, one koji moraju da žongliraju između porodice i posla, a možda sebi ne mogu da priušte ni nedjelju dana odmora, to nema mnogo veze s njihovom stvarnošću“, kaže Haselman.

Izbori kao ključna prekretnica za Zelene

Prijevremeni savezni izbori u februaru bili su prekretnica za njenu stranku. I to u mnogim aspektima: rezultat od samo 11,6 odsto osvojenih glasova bio je otrežnjujući, a san o ponovnom ulasku u vladu, ovoga puta s demohrišćanima i socijaldemokratama, brzo se rasplinuo.

Ključni stranački lideri, tadašnji vicekancelar i ministar privrede Robert Habek i ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, nakon izbora su objavili da namjeravaju da se povuku iz prvih redova. Habek sada ima status „običnog“ poslanika u Bundestagu, a Berbok je izabrana za novu predsjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku. Zvanično će biti inaugurisana u svojoj novoj kancelariji u septembru, daleko od političkog Berlina. Zato podnosi ostavku na svoj mandat u Bundestagu i vraća ga stranci.

Zelenima nedostaje kadar – posebno na istoku

Sada preostali vodeći ljudi Zelenih žele još više da se „zbliže“ s građanima Njemačke. Predugo su, tvrde dvije žene na čelu poslaničke grupe, veliki djelovi stanovništva Zelene doživljavali kao stranku koja nešto želi da im zabrani. Nesrećni zakon o grijanju Roberta Habeka, na primjer, ostavio je kod ljudi utisak da ih Zeleni doslovno prisiljavaju na ugradnju skupih toplotnih pumpi i da ih nije mnogo briga da li građani mogu to sebi da priušte.

Zato Zeleni sada žele da promijene stvari i da pažljivije slušaju šta kažu ljudi. Ali, to bi moglo da bude teško. Zelenima, posebno u istočnoj Njemačkoj, nedostaje kadar koji može na konkretan način da dopre do ljudi na terenu. Doduše, stranka trenutno ima oko 180.000 članova, više nego ikad prije, ali na istoku ih je samo 14.000 – u svih pet saveznih pokrajina zajedno. A broj aktivnih članova tamo još je manji.

Još uvijek više vladajuća nego opoziciona stranka?

Kada je nova vlada, sastavljena od demohrišćana i socijaldemokrata, odlučila da preuzme bilion eura novog duga za modernizaciju Bundesvera i izgradnju novih puteva, škola i željezničkih pruga, Zeleni su taj plan podržali.

Uspjeli su i da ispregovaraju dodatnih sto milijardi eura za zaštitu klime u sljedećih nekoliko godina. Zeleni takođe nemaju problema s dosljednom podrškom nove savezne vlade Ukrajini u borbi protiv Rusije, što je kurs koji kabinet u Berlinu želi da nastavi da sprovodi i ubuduće. Međutim, Toni Hofrajter, bivši šef poslaničke grupe Zelenih u Bundestagu, u intervjuu za DW naglasio je: „Potrebni su nam odgovori na ozbiljnu nestašicu stambenog prostora u Njemačkoj. I još: suočeni s globalnim krizama – ruskom agresijom protiv Ukrajine, eskalacijom na Bliskom istoku, prijetnjom demokratiji koju predstavljaju populizam i autokrate, kao i sa klimatskom krizom. Moramo na to da znamo da odgovorimo. Te krize duboko uznemiruju mnoge ljude.“

Zaštita klime trenutno i nije baš popularna tema

Možda se, kako kaže Katarina Drege, novi pristup pažljivijeg slušanja građana može kombinovati sa starom suštinom brenda te stranke, a to je zaštita klime: „Ljudi pate od vrućine. Moramo da zaštitimo starije ljude od nje. Od značajnih zdravstvenih rizika. Ipak, zaštita klime ne igra ulogu koju bi trebalo da igra“, kaže ona, misleći na novu vladu.

Ali, ta tema koja se tiče borbe protiv globalnog zagrijavanja trenutno i nije baš popularna u široj javnosti. Ovo su teška vremena za Zelene, bivšu vladajuću stranku u Njemačkoj.