Sabrina Fric (ARD, Brisel)  [ DW ]

11. 07. 2025. 07:41

Glasanje o nepovjerenju Ursuli fon der Lajen: Samo da se što prije skine s dnevnog reda

Brzo i bez riječi – tako su poslanici EU u četvrtak odlučili o predlogu za izglasavanje nepovjerenja predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen. Nije bilo amandmana, nije bilo više govora, kao da su svi htjeli da se ta tema što prije skloni sa stola. I tako je i bilo.

Nekoliko minuta posle glasanja, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola objavila jerezultat: 360 poslanika glasalo je protiv predloga. To je tačno polovina parlamenta.

Dakle, može se reći da je jedna polovina zadovoljna radom Ursule fon der Lajen, a druga – baš i nije.

Mnogi poslanici nisu bili prisutni

To ne znači da je ta nezadovoljna polovina glasala protiv nje. Osamnaest poslanika je bilo uzdržano, a mnogi uopšte nisu učestvovali u glasanju.

Ali 175 poslanika jeste podržalo predlog za nepovjerenje – svi oni sjede bukvalno u desnom bloku Evropskog parlamenta.

Među njima je i Đorđe Pipera, rumunski poslanik koji je pokrenuo inicijativu. Ali i poneki krajnje levičari, jedna liberalka i poslanici AfD su takođe podržali predlog.

Najveći protivnici predsjednice Komisije bili su „Patriote za Evropu“, na čijem čelu je Žordan Bardela iz francuskog „Nacionalnog okupljanja“.

Ignorisana presuda suda

Predlog 77 poslanika uglavnom desničara, među njima mnogi iz Poljske i Njemačke, skoro nedelju dana je držalo parlament u neizvijesnosti.

Oni su optužili fon der Lajen da je tokom pandemije korone od američkog farmaceutskog giganta Fajzera naručila vakcine u vrijednosti od više milijardi evra - putem SMS poruka. Razmjenu poruka sa direktorom Fajzera Albertom Burlom od 1. januara 2021. i 11. maja 2022. nije objavila – iako je sud EU u maju ove godine presudio da je odbijanje objavljivanja protivzakonito.

Osim toga, komisiji se zamjera rasipanje novca za vrijeme pandemije, (35 milijardi za vakcine, od toga 4 milijarde za neiskorišćne vakcine) kao i netransparentnost i slaba kontrola velkih sredstava fonda ARF za obnovu posle kovida 19. što je uočio i Revizorski sud 2024.

Početkom nedelje, fon der Lajen je sa svojih 26 komesara otputovala u Strazbur i branila svoje tadašnje odluke: „Tvrdnje da su ti ugovori bili neprimjereni ili protivzakoniti su jednostavno netačne“, rekla je.

Podnosioci zahtjeva optužuju fon der Lajen da je zaobišla parlament paketom kredita od 150 milijardi evra, koji je Komisija pokrenula radi jačanja zajedničke evropske odbrane.

U zahtjevu koji je odbijen stoji i optužba za nedozvoljeno miješanje Komisije u izbore u Rumuniji i Njemačkoj kroz zloupotrebu Zakona o digitalnim uslugama (DSA), kako bi se vršio politički pritisak, odnosno ograničili i poništili izbori.

Đorđe Pipera je predlog o izglasavanju nepovjerenja obrazlažio riječima da je to „neophodan korak kako bismo se vratili osnovama demokratije“. Time bi, kako kaže, trebalo da se zaustavi „trend ka centralizaciji moći“ – odnosno „postepeno preuzimanje nadležnosti koje pripadaju državama članicama i Evropskom parlamentu“.

Radi se o odgovornosti, kaže Pipera, „o tome da jasno kažemo da nijedan političar – pa ni predsjednik Evropske komisije – nije iznad zakona niti iznad naših zajedničkih vrijednosti“.

„Ima mnogo važnijih tema“

Ovo je tek treći put u istoriji Evropskog parlamenta da je pokrenuto izglasavanje nepovjerenja protiv Evropske komisije. Dakle, riječ je o prilično neuobičajenom potezu koji oslikava napetu atmosferu u Evropskom parlamentu.

U svakom slučaju, pristalice Ursule fone der Lajen su zadovoljne što je taj kratkotrajni plamen sada ugašen. Posle glasanja, poslanica CSU-a Angelika Nibler izjavila je da sada ima mnogo važnijih tema – trgovinski spor sa SAD, rat u Ukrajini, ilegalne migracije.

Kritike desnice se nastavljaju

Predsjednica Komisije nije bila u Strazburu tokom glasanja, već u Rimu na konferenciji o Ukrajini, gdje je dogovorena dodatna pomoć toj zemlji. Upravo ta pomoć je sporna među desničarskim partijama. Mađarski premijer Viktor Orban juče je ponovo zatražio njenu ostavku.

Njen posao neće biti lakši – ostaje činjenica da ju je poimence podržala samo polovina poslanika. Za velike odluke koje slede u narednim mjesecima, biće joj potrebne stabilne većine. Klimatski ciljevi za 2040. i novi budžet EU još uvjek čekaju odobrenje parlamenta.

Zato će biti veliko iskušenje da se ponekad osloni i na glasove desničarskih poslanika. Dan glasanja o nepovjerenju Komisiji - mnogi sada žele da što prije zaborave.