Sanja Kljajić  [ DW ]

10. 07. 2025. 12:51

Protesti u Srbiji: Izbori nisu krajnji cilj, već samo minimum

„Ne zato što mi ne znamo, već zato što vi znate“ – tim riječima studenti su 28. juna u Beogradu simbolično predali štafetu građanskog otpora ostatku društva. Učinili su to na protestu na kojem su jasno formulisali ultimatum: ili vanredni parlamentarni izbori ili građanska neposlušnost.

Nakon osam mjeseci mirnih demonstracija, protesti protiv režima Aleksandra Vučića tako su ušli u novu fazu. Protest je prerastao u sukobe građana i policije koja je u opremi za razbijanje demonstracija satima potiskivala demonstrante van centralnih beogradskih ulica. Bilo je topovskih udara, kamenica, flaša, suzavca i pendreka.

Na snimcima koji su ubrzo preplavili mreže vidi se kako pripadnici Žandarmerije primjenjuju silu i prema onima koji ne pružaju nikakav otpor. Posebnu pažnju izazvao je slučaj Luke Mihajlovića, studenta iz Novog Sada, koga su policajci, prema izjavama očevidaca, oborili i pretukli dok je mirno stajao podignutih ruku.

Mihajlović je zbog povreda završio u bolnici u Zemunu gdje mu je, dok je čekao operaciju, sud bez saslušanja odredio pritvor. Majka ga je tako zatekla u bolnici – vezanog lisicama za krevet, pod stražom i bez pristupa telefonu.

Teško je i zbrojati koliko ljudi je privedeno u Srbiji od protesta na Vidovdan. Pa ipak, građani i dalje izlaze i blokiraju ulice. Šta ih motiviše? pic.twitter.com/mVD63ZyUzr

— DW Balkan BHS (@dw_balkan) July 4, 2025

Lov na studente

Već narednog dana blokade su se proširile iz Beograda na čitavu Srbiju. Građani su spontano zatvarali puteve i raskrsnice. Negdje su to činili barikadama od kontejnera, a negdje tako što su masovno kružili pješačkim prelazima. Policija je odgovarala silom. Stotine ljudi su privedene, mnogi su povrijeđeni.

Profesorka Biološkog fakulteta i aktivistkinja Biljana Stojković bila je svjedokinja jednog od najbrutalnijih napada policije na studente koji su, kako kaže, igrali odbojku na blokadi ulice.

„Došlo je nekoliko marica, iz kojih su u sekundi izletjeli pripadnici Žandarmerije s isukanim pendrecima i počeli da trče preko raskrsnice za studentima. Oni su se razbježali i krenuli ka Pravnom fakultetu“, prepričava Stojković za DW.

Na snimcima koji su se pojavili u javnosti vide se policajci koji udaraju studente, izvlače ih iz zgrade fakulteta i privode.

„Sve je izgledalo toliko stravično, da mi je pao mrak na oči. Vikala sam, udarala u štitove Žandarmerije, zaista u potpunom očaju, jer ta scena je bila nevjerovatno brutalna. Oni su me sklanjali, jer je očigledno naređenje bilo da hapse i udaraju isključivo studente“, priča Stojković.

Te večeri četvoro studenata završilo je na Vojno-medicinskoj akademiji. Policija im je najavila prekršajne prijave, ali nije umjela da objasni za šta tačno.

Promjena taktike – od pendreka do igara

Samo u prvih nekoliko dana građanske neposlušnosti privedeno je više od 300 građanki i građana. Danas je taj spisak mnogo duži, ali precizne statistike nema – Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorio na pitanja DW. Ono što se zna jeste da su među privedenima i maloljetnici, studenti, profesori, ljekari, advokati, aktivisti, političari i opozicioni odbornici.

U toj atmosferi, studenti su predložili novu taktiku: nadmudrivanje. Umjesto otpora – povlačenje. Kada naiđe policija, demonstranti se premještaju na drugu raskrsnicu, Ili jednostavno sjede u hladu, dok uniformisani kordoni ostaju da „blokiraju blokadu“ na užarenom asfaltu.

I taman kada se činilo da su se, uz promjenu taktike demonstranata, i vlasti u Beogradu i Novom Sadu povukle od nasilnog razbijanja protesta, žarišta su počela da niču u drugim mjestima širom Srbije.

„Dok u jednom gradu policija brutalno reaguje i djeluje, na drugim mjestima je mirnije, ali tamo policija, bez ikakvog povoda, intenzivno legitimiše građane na trotoarima, na ulicama, u blokadama. A onda im u naredna dva dana stižu prekršene prijave“, kaže Stojković.

Profesorka vjeruje da je to sve dio strategije predsjednika Vučića koji zna da mora da balansira između represije i izbjegavanja otvorenog nasilja, jer bi brutalnost mogla da izazove reakciju Evropske unije.

Policija (ni)je lojalna vlastima

Zvanični narativ Ministarstva unutrašnjih poslova oscilira između poziva na smirenost i direktnih prijetnji. Ministar Ivica Dačić je poručio da „blokade vitalnih saobraćajnica“ predstavljaju kršenje zakona koje neće biti tolerisano. Policija, tvrdi on, samo radi svoj posao.

„Iznošenje kontejnera, ograda, žardinjera, balvana i ostalih prepreka na puteve, kao i blokiranje vitalnih saobraćajnica izlaskom ili sjedenjem na kolovozu, nisu mirni protesti, već kršenje zakona“, rekao je Dačić. „Svako ima pravo na političko djelovanje, ali zna se gdje je mesto za političku borbu.“

Deo javnosti, međutim, više ne vjeruje da policija djeluje u skladu sa zakonom – već kao politički instrument. Više od 100 bivših i aktivnih pripadnika MUP-a potpisalo je zato javni apel kolegama da odbiju nezakonita naređenja.

Među njima je i Uglješa Bokić, koji je upravo zbog nezadovoljstva stanjem u MUP-u napustio službu 2023. i prešao u novinarstvo. I danas je u kontaktu s bivšim kolegama i kaže da jedan dio policije uopšte ne podržava postojeće stanje.

„Zakon ih obavezuje da rade i da budu na ulici, a s druge strane stoji moralno pitanje koje se nameće i koje je u potpunoj suprotnosti s onim što njima zakon nalaže“, kaže Bokić za DW.

O tome svjedoče i dvojica aktivnih policajaca s kojima je DW razgovarao. Oni kažu da među pripadnicima MUP-a raste nezadovoljstvo, posebno poslednjih mjeseci, ali da za sada „samo gunđaju u bradu“.

„Možda ljudi to priželjkuju, ali to da će policija preći na stranu naroda je poprilično romantizovana teza“, kaže Bokić. „Prije mogu da zamislim neku tihu pobunu u smislu da će ljudi odlaziti, uzimaće bolovanja, ili će gledati da na neke druge načine izbjegnu to da intervenišu nad građanima, a da opet ne ugroze svoj status u MUP-u“, objašnjava Bokić.

On odbacuje teorije koje kruže u javnosti da je vlast zamijenila policajce „ljudima sa strane“, jer bi, kako kaže, takve informacije sigurno procurile. Ipak, tvrdi da u policiji postoji „mali krug apsolutno lojalnih režimu“.

„Na primjer, Jedinica za obezbjeđenje ličnosti i objekata, kojom komanduje Marko Kričak – čovjek kojeg je [Bratislav] Gašić doveo“, kaže Bokić. Prema njegovim informacijama, upravo je ta jedinica učestvovala u incidentu ispred Pravnog fakulteta, kada je, kako se vidi na snimku objavljenom na društvenim mrežama, grupa policajaca maltretirala jednu studentkinju i čupala je za kosu pokušavajući da joj otključa telefon.

Vučić ostaje pri svom – vanrednih izbora neće biti

Uprkos sve masovnijim protestima, predsjednik Aleksandar Vučić kategorički odbacuje mogućnost vanrednih izbora. On je ranije rekao da će izbori u Srbiji biti održani tek krajem iduće godine ili početkom 2027.

„Ne prođe pet-šest sati da ja o izborima ne razmišljam. Ja sam zoon politikon, ja živim za to 24 sata. Ali, morate da znate da postoji nešto što je mnogo preče od izbora, a to je vaša zemlja, vaša Srbija“, rekao je Vučić.

No, stanje na terenu ne ukazuje na to da će se pritisak smanjiti. Protesti se organizuju gotovo u svakom mjestu. Blokade niču spontano, a građani koordiniraju smjene kao da se pripremaju za dugotrajan otpor.

U Novom Sadu se u Viber-grupama razmjenjuju rasporedi godišnjih odmora kako bi uvijek bilo dovoljno ljudi na punktovima, a neki svoj godišnji odmor koriste upravo za – blokade.

I studenti vjeruju da će se tokom ljeta protesti dodatno decentralizovati, jer će se mnogi vratiti u svoja rodna mjesta i tamo pružiti podršku. Tokom zimskih praznika u januaru upravo su tako uspjeli da održe proteste kad su svi mislili da će zamrijeti. Sada se nadaju da će se isti obrazac ponoviti.

„Jedini izlaz iz ove krize – i društvene i političke – jesu vanredni parlamentarni izbori. Država je već sada u kolapsu, a ako se ovo nastavi na ovaj način, izbori će biti neizbježni“, ocjenjuje profesorka Biološkog fakulteta Biljana Stojković. „Ono što primjećujem jeste da i Vučić sam pravi odstupnicu i priprema taj scenario, s obzirom na to da je sada izmislio neku novu studentsku grupu koja čak traži da se raspišu izbori.“

Grupa „Studenti za Srbiju“, koju pominje Stojković, pojavila se u javnosti prije svega deset dana sa zahtjevima da se prekinu blokade na fakultetima, uhapse građanski aktivisti i raspišu izbori. Oni su predstavili i svoju izbornu listu s imenima bliskim vlastima, zbog čega dio javnosti vjeruje da je riječ o grupi instruisanoj od strane Srpske napredne stranke.

Za građane na ulicama izbori nisu krajnji cilj, već minimum ispod kog više ne pristaju. A pritisak, kako najavljuju, tek počinje. Sljedeći korak u radikalizaciji biće blokada autoputeva.