- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
09. 07. 2025. 09:50
Čitaj mi:
Ukida se lev: Bugarski strah od uvođenja eura
Ispred predsjedničke palate u Sofiji nalazi se devet malih i jedan malo veći šator. Na velikom plakatu je napisano: „Nacionalni protest“.
Nekoliko dana prije odluke ministara finansija eurozone, desetak ljudi tu je kampovalo u znak protesta protiv uvođenja eura u Bugarskoj, koje je planirano za 1. januar 2026. godine. Oni traže da se zadrži bugarski lev.
„Eurozona je najgora stvar koja u ovom trenutku može da se dogodi Bugarima, jer mi smo već potčinjena teritorija“, tvrdi jedna žena. Među demonstrantima vlada euroskeptično raspoloženje. Jedan čovjek pita: „Šta su to evropske vrijednosti? Ne treba nam euro. Zašto nam je potreban?“
Malo informacija, mnogo strahova
Kada se Bugarska 2007. godine pridružila Evropskoj uniji, glasala je i za uvođenje eura. Sve vlade u Sofiji od tada su radile na tome. To i dalje ima jasnu većinu u parlamentu.
Ali, stanovništvo je podijeljeno. Politikološkinja Genoveva Petrova, koja je na čelu instituta za istraživanje javnog mnjenja Alfa Riserč u Sofiji, kaže: „Postoji zabrinutost zbog mogućih i očekivanih povećanja cijena.“
Dakle, strah od inflacije. Prema riječima Petrove, tu je i nedostatak informacija o tome kako će se uvođenje eura zapravo odvijati.
Čak je i predsjednik protiv
Na društvenim mrežama šire se sve vrste glasina. Na primjer, da će EU ubuduće imati pristup ličnoj štednji Bugara.
Za uspjeh takvih teorija zavjere Petrova navodi nekoliko faktora. Jedan od njih su političari poput predsjednika Rumena Radeva, koji se protivi vladi i njenoj politici uvođenja eura.
Neslaganje između onih koji su na vlasti dovodi do polarizacije javnog mnjenja. „Drugi važan faktor je neefikasnost institucija, koje do sada nisu uspjele da ljudima pokažu da je njihov rad u interesu društva.“ Povjerenje u politiku i državne institucije u Bugarskoj veoma je nisko.
Devizni kurs leva odavno je vezan za euro
Prema Petrovoj riječima, finansijsko znanje među stanovništvom takođe je slabo. Takođe, mnogi pamte vremena kada su u tu zemlju pogađale finansijske krize. Jedna od tih kriza dovela je do vezivanja kursa leva za njemačku valutu 1997. godine.
Bugarska već dugo ima fiksni kurs prema euru. Zato je u stvari neosnovan široko rasprostranjen strah da će zemlja izgubiti suverenitet u monetarnoj politici. Ali, ekonomisti teško da uspijevaju da odgovore na takve prigovore.
Cijene već sada rastu
Bugarska vlada sada pokušava s informativnom kampanjom. U njoj obećava da će obezbijediti zaštitu potrošača, kontrolu cijena i pravedno usklađivanje plata i penzija. I da će se prekršaji kažnjavati punom snagom zakona.
Premijer Rosen Željazkov ujedno je apelovao na privredu da sada ne podiže cijene. „Niko ne bi trebalo da zloupotrebljava svoj dominantni ili monopolski položaj, posebno tamo gdje nema ponuđenih alternativa.“
Međutim, to ne sprječava neke prodavnice da već sada podignu cijene. Naročito su osnovne namirnice u posljednje vrijeme poskupile, a da to do sada za njih nije imalo nikakvih posljedica. Evroskepticizam u Bugarskoj to bi mogao da promijeni.