- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
09. 07. 2025. 10:39
Smrt ministra saobraćaja: Novo upozorenje Kremlja?
Ta vijest je, ako je vjerovati komentatorima na ruskim mrežama, uzbunila ruske elite: 7. jula u okružnom gradu Odincovu u Moskovskoj oblasti pronađeno je tijelo Romana Starovojta s prostrjelnom ranom. U tom trenutku prošlo je svega nekoliko sati otkako je na internet-stranici ruskog predsjednika Vladimira Putina objavljena vijest o Starovojtovom razrješenju s dužnosti ministra saobraćaja.
Ruski istražni odbor procjenjuje da je riječ o samoubistvu, prenose ruski mediji. Mogući motiv: protiv Starovojta je pripreman krivični postupak zbog navodne pronevjere budžetskih sredstava prilikom izgradnje odbrambenog sistema u Kurskoj oblasti na granici s Ukrajinom. Prije nego što je imenovan za ministra saobraćaja, Starovojt je tamo bio guverner.
Samo nekoliko dana prije svoje smrti, Starovojt je lično Putinu podnio izvještaj o razvoju mreže aerodroma, čime bi trebalo da se povećaju kapaciteti ruskog vazdušnog saobraćaja. Pritom je, kao i inače, djelovao samouvjereno i smireno. U junu je na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu govorio s oduševljenjem o novim investicionim projektima i jasno dao do znanja da želi da učestvuje u njihovoj realizaciji.
Karijera zahvaljujući oligarsima?
Roman Starovojt rođen je u Kursku, a njegov otac je radio u tamošnjoj nuklearnoj elektrani. Visoko obrazovanje stekao je u Sankt Peterburgu, gdje je kasnije najprije radio u građevinskom sektoru, prije nego što je prešao u državnu službu. U vladi Sankt Peterburga nadgledao je investicione projekte i vjerovatno sarađivao sa strukturama povezanim sa porodicom Rotenberg. Braća Arkadij i Boris Rotenberg su oligarsi i smatraju se bliskim saveznicima predsjednika Vladimira Putina.
Prema mišljenju politikologa Abasa Galjamova, podrška Rotenberga bila je ključna za daljnju Starovojtovu karijeru. Putin ga je 2018. imenovao za vršioca dužnosti guvernera Kurske oblasti. Kasnije je i zvanično izabran na tu funkciju, ali je 2024. godine prešao u Kremlj. Novi guverner Kurska postao je Starovojtovljev zamjenik, Aleksej Smirnov.
Kremlj: Razrješenje nije zbog „gubitka povjerenja“
Tokom ruske agresije na Ukrajinu, Starovojt je nadgledao izgradnju utvrđenja duž rusko-ukrajinske granice u Kurskoj oblasti u vrijednosti od 19,4 milijarde rubalja (oko 210 miliona eura). Ali, revizija je otkrila ozbiljne propuste i ukazala na moguće prevare prilikom sprovođenja ugovora. Pod sumnjom su se našli visoki zvaničnici, uključujući i Starovojtovog nasljednika Smirnova. Kako piše ruski list „Komersant“, neposredno prije Starovojtove smrti, neki od optuženih svjedočili su pred sudom, a među njima navodno i sam Smirnov. Njihovi iskazi mogli su da postanu dio istrage protiv bivšeg guvernera.
Neposredno nakon Starovojtova razrješenja s dužnosti, portparol Kremlja Dmitrij Peskov naglasio je da ta odluka nije donesena zbog „gubitka povjerenja“. Ipak, analitičari tu vijest povezuju sa istragom u Kurskoj oblasti.
Da li je samoubistvo uvjerljivo?
Starovojt je navodno počinio samoubistvo počasnim pištoljem koji je dobio 2023. godine. Prvobitno se tvrdilo da se političar ustrijelio u automobilu, ali kasnije se na internetu pojavio video koji prikazuje kako se Starovojtovo tijelo s travnjaka, u znatnoj udaljenosti od vozila, stavlja na nosila.
Čak su i podaci o datumu smrti protivrječni. Nekoliko medija je izvijestilo da je tijelo pronađeno 5. jula. To je, međutim, u suprotnosti sa saopštenjem Ministarstva saobraćaja od 6.jula, prema kojem je Starovojt tog dana učestvovao na sastanku zbog curenja goriva iz tankera u luci Ust-Luga, u blizini Sankt Peterburga.
Politikolog Mihail Vinogradov smatra da sve to „svjedoči o haosu i blagoj panici u vladinim strukturama“. Takođe ističe da se nekrolog o Starovojtu pojavio isključivo na internet-stranici Ministarstva saobraćaja i to tek nakon što je objavljeno da je imenovan novi ministar. „Tradicionalna izražavanja saučešća važan su signal aktuelnim zvaničnicima i lojalistima generalno“, piše Vinogradov na svom Telegram-kanalu. To važi i za službenike Ministarstva saobraćaja: „Ujutro su ljudi došli na posao u promijenjenu stvarnost, poslijepodne su bili u šoku, a uveče im je rečeno da se ponašaju kao da se ništa važno i zanimljivo nije dogodilo.“
„Nagon za samoodržanjem elita“
Kremlju naklonjeni politikolog Sergej Markov na svom Telegram-kanalu govori o „šoku za ruske elite“ i izražava sumnju u samoubistvo. Prema njegovom mišljenju, tom verzijom pokušavaju da zataškaju ubistvo „oni protiv kojih je mogao da svjedoči nakon hapšenja“.
Politikolog Galjamov smatra da je samoubistvo moguće, ali ne isključuje da će i teorije zavjere da pronađu svoje sljedbenike: „Većina ljudi koji čuju za taj slučaj vjeruje da su visoki korumpirani zvaničnici tako željeli da uklone svjedoka i saučesnika svojih zločina.“ Prema Galjamovu, slučaj bi mogao da naruši ugled državne vlasti – naročito u očima same birokratije. Oligarsi Rotenberg, smatra on, mogli su da intervenišu za Starovojta i uklone ga sa spiska optuženih. „Nisu to mogli ili nisu htjeli da učinite“, kaže Galjamov i dodaje da je i sam Starovojt morao da zna da pravosuđe u Rusiji ne funkcioniše zbog propadanja državnih institucija.
Politikološkinja Jekaterina Šuljman smatra da bi Starovojtova misteriozna smrt mogla da probudi nagon za samoodržanjem među elitama u zemlji, koje bi u tom događaju mogle da vide upozorenje. „Kako možemo da ostanemo na vlasti, a da ne budemo ubijeni i da ne uništimo svoje porodice“ to bi moglo sada da bude pitanje koje elite sebi postavljaju, smatra Šuljman.