Juan Dang  [ DW ]

09. 07. 2025. 12:56

Kineska mornarica pokazuje mišiće u Crvenom moru

Kada su se prošlog petka (4. jula) njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful i njegov kineski kolega Vang Ji prvi put sastali u Berlinu i govorili o „konstruktivnom dijalogu“, nisu mogli znati da se samo dva dana ranije dogodio ozbiljan vojni incident između oružanih snaga dvije zemlje – iznad Crvenog mora.

Incident je bio toliko ozbiljan da je njemačko Ministarstvo spoljnih poslova u utorak (8. jula 2025.) pozvalo kineskog ambasadora na razgovor – što važi za jedno od najoštrijih diplomatskih sredstava kojim zemlja domaćin pokazuje ozbiljno nezadovoljstvo.

Njemačka optužuje Kinu da je kineska fregata laserskim zrakom ciljala njemački izviđački avion iznad Crvenog mora.

Kineski ratni brod koji je više puta viđan u tom pomorskom području – „bez ikakvog razloga i bez prethodnog uspostavljanja kontakta“ osvijetlio je laserom njemačku izviđačku letjelicu, koja je bila u rutinskoj misiji, saopštio je portparol njemačkog Ministarstva odbrane. „Upotrebom lasera, ratni brod je svjesno prihvatio rizik da ugrozi ljude i opremu“, dodao je portparol. Avion je uspješno sletio, a letačke operacije su u međuvremenu nastavljene.

Koju vrstu lasera je kineska mornarica usmjerila ka njemačkom avionu, za sada nije saopšteno. Teoretski, laseri mogu služiti kao daljinomeri u sistemima za navođenje, ali i kao sredstva za zasljepljivanje. U vojnom kontekstu, osvjetljavanje letjelice laserom smatra se najmanje prijetnjom ili zastrašivanjem.

„Dovođenje njemačkog osoblja u opasnost i ometanje misije potpuno su neprihvatljivi“, poručilo je Ministarstvo na mreži Iks.

Das chinesische Militär hat mit einem Lasereinsatz ein deutsches Flugzeug in der EU-Operation #ASPIDES ins Visier genommen. Die Gefährdung von deutschem Personal & Störung des Einsatzes sind vollkommen inakzeptabel. Der chinesische Botschafter wurde dazu heute ins AA einbestellt.

— Auswärtiges Amt (@AuswaertigesAmt) July 8, 2025

Peking je u srijedu (9. jula) odbacio optužbe. Njemačke tvrdnje „ne odgovaraju činjenicama“, izjavio je portparol kineske vlade.

Evropska misija Aspides – iznajmljen avion sa njemačkom posadom

Prema informacijama iz Njemačke, riječ je o njemačkom avionu za nadzor pomorskog prostora koji djeluje u okviru misije Evropske unije „Aspides“, čije je dejstvo fokusirano na Crveno more. Cilj misije je zaštita civilne pomorske plovidbe od napada Huti milicija iz Jemena, koje održavaju blisku vojnu saradnju s iranskim režimom. Prema aktuelnom mandatu Bundestaga, u misiji može učestvovati do 700 njemačkih vojnika. Trenutno ih je raspoređeno oko 30.

Njemački Špigel je izvijestio da je sporni avion bio iznajmljen. Letjelicom su upravljala dva civilna pilota, a na letu su mogla da se nalaze do četiri pripadnika njemačkih oružanih snaga. Prema saznanjima Špigela, kineski oficiri prilikom približavanja nisu koristili frekvenciju za hitne slučajeve.

Kineski stručnjak podsjeća na incident iz prošle godine

Kriza u Crvenom moru posljedica je rata u Gazi, tvrdi Juen Džou, direktor Pomorskog instituta u Đangsuu. „Samo primirje u Pojasu Gaze može poboljšati situaciju u Crvenom moru. Njemačka se brine zbog kineskog vojnog prisustva i vidi ga kao 'remetilački faktor' u regionu. U stvarnosti, Berlin strahuje od slabljenja zapadne vojne nadmoći na Bliskom istoku.“

Juen dovodi u pitanje pouzdanost njemačkog sistema za prepoznavanje ciljeva i podsjeća na incident iz februara 2024. kada je njemačka fregata „Hesen“ u Crvenom moru gotovo oborila američki dron – što se nije desilo samo zato što je zakazala tehnika.

Prema tadašnjem saopštenju njemačkog Ministarstva odbrane, američka letjelica je ušla u operativnu zonu „Hesena“ velikom brzinom, bez oznake za identifikaciju prijatelj-neprijatelj i bez prethodne najave partnerima u savezu. „Možda se i njemački izviđački avion još jednom prevario“, pita se Juen. Prema njegovom mišljenju, Kina će ponuditi razgovore kako bi se incident rekonstruisao.

I Njemačka je zainteresovana za razgovor, potvrdio je sredinom maja u Berlinu njemački ministar odbrane Boris Pistorijus prilikom susreta sa kineskim kolegom Dongom Džunom.

Na kinesku inicijativu za razgovor Njemačka je pozitivno odgovorila „radi jačanja međusobnog razumijevanja i transparentnosti, izbjegavanja nesporazuma i pogrešnih procjena, kao i razmjene mišljenja o gorućim bezbjednosnim izazovima“, navodi se iz njemačkog Ministarstva odbrane.

Misija UN – Kina brani važnu trgovačku rutu u Adenskom zalivu

Na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, Kina od 2008. šalje ratne brodove u Adenski zaliv – moreuz između izlaza iz Crvenog mora i Arabijskog mora. Riječ je o jednoj od ključnih globalnih trgovačkih ruta, koja je dugo bila na meti pirata.

Značaj kineskog vojnog prisustva u ovom regionu dodatno je porastao nakon izbijanja rata između Izraela i terorističke organizacije Hamas. Prije mjesec dana izbili su i oružani sukobi između Izraela i Irana.

Kao saveznik Irana, islamistička Huti milicija iz Jemena – koji se nalazi na sjevernoj obali Adenskog zaliva – gađa trgovačke brodove koji plove pod zastavama izraelskih saveznika. Ova milicija, koju pretežno finansira Iran, kontroliše najveći dio teritorije Jemena.

Zbog toga EU od 2024. šalje ratne brodove kako bi štitila trgovačke brodove od napada Huti milicije. I američki nosači aviona redovno patroliraju tim vodama. I pored dogovora o prekidu vatre sa SAD iz maja, Huti i dalje napadaju brodove. U utorak (8. jula) je objavljeno da je milicija izvela još jedan napad, bilo je i ljudskih žrtava.

Prema navodima pobunjenika iz Jemena, oni ne napadaju kineske i ruske brodove.

Međutim, zbog manjeg poreza, većina kontejnerskih brodova u vlasništvu kineskih brodarskih kompanija registrovana je u Panami, na Bermudima ili na Bahamima, navodi se u izvještaju Centra za međunarodnu pomorsku bezbjednost (CIMSEC) iz američke savezne države Merilend. „Budući da je teško utvrditi stvarno vlasništvo nad brodovima, samo je pitanje vremena kada će biti pogođen brod u kineskom vlasništvu ili sa kineskim mornarima“, navodi se u izvještaju CIMSEC-a.

Zbog toga i kineska mornarica redovno prati trgovačke brodove kroz Crveno more.

Svoju 47. misiju zaštite kineska mornarica započela je u decembru 2024. U sastavu te formacije nalaze se dvije fregate kao i brod za snabdijevanje. Na brodovima se nalazi oko 700 mornara. Flotila je takođe opremljena sa dva borbena helikoptera i desetinama pripadnika specijalnih jedinica.

Ovi ratni brodovi trenutno su usidreni u kineskom logističkom centru u istočnoafričkoj državi Džibuti, na zapadnoj obali Adenskog zaliva. Riječ je o prvoj inostranoj vojnoj bazi kineske mornarice. Prema statistici kineskog Ministarstva odbrane, od početka misije do danas, kineski brodovi su ispratili oko 7.200 trgovačkih brodova iz Kine i drugih zemalja kroz Adenski zaliv.

Kina i geopolitički kontekst

Iako misije Kine i Zapada u Crvenom moru imaju zapravo isti cilj – zaštitu trgovačkih brodova – Kina je odbila da učestvuje u zajedničkoj vojnoj operaciji predvođenoj Zapadom. Umjesto toga, želi da sopstvenim vojnim prisustvom u Adenskom zalivu pošalje jasnu poruku: riječ je o „proaktivnijem i ofanzivnijem pristupu u odbrani kineskih interesa na međunarodnom planu“, kaže Helena Legarda iz berlinskog trusta mozgova MERICS, koji se bavi kineskom politikom.

Kinesko rukovodstvo pažljivo prati razvoj događaja u regionu i moguće posljedice po kinesku stabilnost i nacionalnu bezbjednost, ali se istovremeno bavi i širim strateškim i geopolitičkim ambicijama.

„Kina optužuje Zapad da pokušava da je obuzda i uspori njen uspon, da se miješa u njene unutrašnje poslove i da snosi dio odgovornosti za nestabilnost u kineskom susjedstvu“, kaže još Legarda.

„Peking vidi niz izazova koji proizlaze iz međunarodnog okruženja, ali i niz strateških prilika za novi svjetski poredak koji odgovara kineskom narativu: 'Istok se uzdiže, a Zapad propada'“, ocjenjuje stručnjakinja iz MERICS-a Helena Legarda.