Ralf Borhard (za ARD iz Vašingtona)  [ DW ]

03. 07. 2025. 12:03

Tramp definitivno pušta Ukrajinu niz vodu?

Američko Ministarstvo odbrane u međuvremenu je i potvrdilo: Ukrajina mora da računa na obustavu svih američkih isporuka oružja – uključujući i one koje je obećao još bivši predsjednik Džo Bajden.

„Ne mogu da navedem detalje o tome koje su isporuke oružja zaustavljene“, izjavio je portparol Pentagona Šon Parnel, ali je dodao: „Četiri godine smo pod Bajdenovom administracijom davali oružje i municiju, a da nismo ozbiljno razmišljali koliko toga uopšte još imamo.“ Sada se sprovodi sveobuhvatna revizija. Vodeće načelo u tome, kako kaže portparol Pentagona, jeste: „America First“. Predsjednik Tramp izabran je zato da „Ameriku stavi na prvo mjesto“.

Kraj pomoći Ukrajini?

Donald Tramp je doduše na samitu NATO u Hagu prošle nedelje govorio o „veoma dobrom“ sastanku sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ali, o sistemima protivvazdušne odbrane tipa Patriot, koji su Ukrajini i dalje hitno potrebni, Tramp je naglasio: „Veoma ih je teško nabaviti. I nama su potrebni.“ Sistemi Patriot izuzetno su važni za Ukrajinu kako bi se odbranila od ruskih vazdušnih napada.

Da li to znači da je američka pomoć Ukrajini definitivno pred obustavom? Maks Bergman, stručnjak za Evropu pri Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Vašingtona, smatra da je to realna opcija: „Da, ta opasnost postoji.“

Ukrajina više nije prioritet SAD

„Jasno je da Trampova administracija neće od Kongresa tražiti odobrenje nove pomoći Ukrajini. Ta zemlja za ovu administraciju više nije prioritet“, kaže politikolog iz Vašingtona.

Radi se samo još o tome kada će pomoć koja je ranije, pod Bajdenom, odobrena, konačno da istekne. I hoće li SAD da nastave barem da dijele obavještajne informacije s Ukrajinom.

„Trampova administracija nema interesa da se dodatno angažuje u ovom ratu“, smatra Bergman. Tramp je pokušao da pokrene mirovne pregovore, ali to do sada nije imalo većeg efekta. „Imamo predsjednika koji ne želi neprijateljske odnose s Rusijom, koji Rusiju ne vidi kao što je vide evropski NATO-partneri, već želi da ima dobre odnose sa Moskvom.“

Smanjenje američke razvojne pomoći

Za Ukrajinu nije gorak samo očekivani kraj vojne pomoći SAD, već i drastično smanjenje američke razvojne pomoći.

Od ruske invazije u februaru 2022, Ukrajina je bila najveći primalac sredstava američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Finansirale su se, na primjer, plate ukrajinskih hitnih službi, ili učiteljica i učitelja. Takođe se podržavao rad lokalnih ukrajinskih medija i razminiranje područja koje je Ukrajina ponovo zauzela od Rusije.

Trampova administracija zatvorila je tu razvojnu agenciju, ostali su još samo neki fondovi koji su pod nadzorom američkog Stejt departmenta.

Prema podacima novinske agencije Rojters, američka razvojna pomoć Ukrajini u decembru prošle godine još uvjek je iznosila oko 4,3 milijarde dolara. U martu je već pala na oko 1,3 milijarde dolara – a trend je i dalje silazan.

Može li Evropa da popuni tu prazninu?

Prema Institutu za svetsku ekonomiju (IfW) iz njemačkog Kila, Evropljani su već prestigli SAD po obimu vojne pomoći. „Po prvi put od juna 2022. Evropa je premašila SAD u ukupnoj vojnoj pomoći – s ukupno 72 milijarde evra, prema 65 milijardi iz Sjedinjenih Američkih Država“, saopšteno je iz IfW sredinom juna. U obzir su uzete isporuke zaključno s krajem aprila. U međuvremenu se ta tendencija vjerovatno dodatno pojačala.

Već u martu je njemački institut izračunao kako bi izostanak nove pomoći iz SAD mogao da se odrazi, podsjeća Taro Nišikava, šef projekta Ukraine Support Tracker pri institutu IfW. Prema tim procjenama, Evropa bi godišnje morala da obezbijedi 82 milijarde evra kako bi održala sadašnji nivo podrške Kijevu. Ako bi, kao u ovom slučaju, već obećana pomoć izostala, praznina koju bi trebalo popuniti bila bi još veća.

Posebno važna uloga Njemačke

Ali, koje su mogućnosti za jačanje protivvazdušne odbrane Ukrajine? Berlin je, osim američkih sistema Patriot iz zaliha Bundesvera, Kijevu isporučio i sopstvenu proizvodnju – sisteme Iris-T. Prema podacima njemačke vlade, sada se u Ukrajini nalazi šest takvih PVO-sistema. Oni su se pokazali efikasnim u zaštiti gradova.

Međutim, imaju svoja ograničenja. Namijenjeni su odbrani na kratkim i srednjim udaljenostima. Za odbranu od dronova takođe su prikladni protivvazdušni artiljerijski tenkovi Gepard koje je isporučila Njemačka. Balističke rakete, međutim, za sada je moguće presresti isključivo sistemima Patriot.

Reakcije iz Kijeva – i iz Moskve

Nakon što je postalo poznato da Vašington obustavlja isporuku, ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je na razgovor zamjenika šefa američke ambasade Džona Ginkela. Marjana Bez, zamenica ukrajinskog ministra spoljnih poslova, naglasila je da svako odlaganje vojne pomoći samo podstiče Rusiju da nastavi sa ratom i terorom, umjesto da traži mir.

Ukrajinsko Ministarstvo odbrane takođe je saopštilo da nije zvanično obaviješteno o „obustavi ili reviziji planova isporuke dogovorene vojne pomoći“. „Ministarstvo odbrane Ukrajine zatražilo je telefonski razgovor s kolegama iz SAD radi dodatnog pojašnjenja detalja“, objavila je ta institucija na društvenim mrežama. Nakon toga će, ili Ministarstvo odbrane ili Ministarstvo spoljnih poslova, da informiše javnost o rezultatima.

Moskva je, pak, reagovala s odobravanjem i samouvjerenošću. Odluka je vjerovatno povezana s praznim magacinima oružja u SAD, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. „Ali, u svakom slučaju, što manje oružja Ukrajina dobije, to je kraj specijalne vojne operacije bliži“, izjavio je. Izraz „specijalna vojna operacija“ Moskva eufemistički koristi za svoj trogodišnji agresorski rat protiv Ukrajine.