Šrinivas Mazumdaru  [ DW ]

28. 06. 2025. 12:49

Vještačka inteligencija – sječa bijelih kragni?

Izvršni direktor Amazona Endi Džesi nedavno je najavio da će njegova kompanija smanjiti broj zaposlenih jer vještačka inteligencija (VI) zamjenjuje ljude, sadašnje radnike. Takođe je upozorio da će VI „pretumbati“ brojne poslove i sektore.

Džesi nije jedini menadžer koji to kaže, i mnoge druge tehnološke kompanije izdale su slična upozorenja.

U maju je izvršni direktor VI-startapa Antropik za portal Aksios rekao da bi vještačka inteligencija mogla „izbrisati“ polovinu svih „početničkih“ radnih mjesta u sektoru takozvanih bijelih okovratnika u sljedećih godinu do pet godina.

Američke javne kompanije su, zapravo, već smanjile broj svojih kancelarijskih radnika za 3,5 odsto u posljednje tri godine, izvijestio je Volstrit Džurnal. Tokom protekle decenije, jedna od pet kompanija u indeksu S&P 500 se „smanjila“ što se tiče broja zaposlenih, navodi se.

Brojne tehnološke kompanije, uključujući Majkrosoft, Hjulet Pakard i Prokter&Gembl, posljednjih nekoliko mjeseci najavile su otpuštanja hiljada radnika.

Nedavno je pružalac maloprodajnih usluga Šopifaj rekao da će timovi koji traže dodatno osoblje prvo morati da dokažu da vještačka inteligencija ne može obavljati iste zadatke.

Duolingo, aplikacija za učenje jezika, planira postepeno da zamijeni spoljne saradnike vještačkom inteligencijom.

Strah od masovne nezaposlenosti

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da je četvrtina radnih mjesta širom svijeta u visokom riziku od zamjene automatizacijom vještačke inteligencije.

No, očekuje se da će vještačka inteligencija stvoriti i nove prilike te povećati produktivnost.

Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) ranije ove godine predviđa da će tehnološka transformacija do 2030. godine „istisnuti“ oko 92 miliona postojećih radnih mjesta, a istovremeno stvoriti 170 miliona novih.

Radna mjesta u razvijenim ekonomijama vjerovatno će biti više pogođena vještačkom inteligencijom nego ona u zemljama u razvoju.

Studija koju je prošle godine objavio Međunarodni monetarni fond (MMF) otkrila je da bi tehnologija mogla uticati na 60 odsto radnih mjesta u razvijenim ekonomijama – na otprilike polovinu njih negativno, dok druga polovina može očekivati pozitivan uticaj.

Izvještaj zaključuje da će oko 40 odsto radnih mjesta na tržištima u razvoju i 26 odsto radnih mjesta u zemljama sa niskim i nižim prihodima biti pogođeno.

Ta tržišta rada će, kako se predviđa, osjetiti manji početni uticaj vještačke inteligencije, a ona vjerovatno neće baš ni imati koristi od povećanja produktivnosti koju vještačka inteligencija – obećava.

Ko će biti najviše pogođen?

Tokom prošlih tehnoloških revolucija, niže kvalifikovana radna snaga i fizički radnici podnijeli su najveći teret transformacije, poput radnika u fabrikama koje su zamjenjivali roboti.

No sada se očekuje da će široko prihvatanje vještačke inteligencije teško pogoditi upravo visokoobrazovane kadrove, posebno one sa zadacima koje vještačka inteligencija može obavljati na sličnom ili čak i boljem nivou od ljudi.

Dakle, umjesto takozvanih plavih kragni, na udaru su bijele.

Studija koju je sproveo istraživački centar Pju u SAD otkrila je da bi zanimanja koja uključuju prikupljanje informacija i analizu podataka, poput veb-programera, urednika, računovođa i radnika za unos podataka, između ostalog, bila u visokom riziku od zamijene vještačkom inteligencijom.

Očekuje se da će najotporniji biti radno intenzivni poslovi koji se ne mogu lako automatizovati, poput građevinskih radnika, radnika u vrtićima ili vatrogasaca.

Mogućnost masovnog gubitka radnih mjesta izazvala je zabrinutost zbog mogućih negativnih učinaka vještačke inteligencije na zapošljavanje i društvo u cjelini. To je privuklo i pažnju političara, pa čak i vjerskih vođa, a papa Lav XIV, koji je u maju postao poglavar Katoličke crkve, upozorio je na prijetnju koju vještačka inteligencija predstavlja radnim mjestima i ljudskom dostojanstvu.

Preterana zabrinutost?

Stručnjak za tržište rada Enco Veber iz Instituta za istraživanje zapošljavanja u Nirnbergu u Njemačkoj smatra da je neutemeljena zabrinutost zbog gubitka radnih mjesta.

U razgovoru za DW rekao je da napredak vještačke inteligencije otvara širok raspon mogućnosti i da će vjerovatnije pomoći radnicima nego prouzrokovati masovnu nezaposlenost.

„Vještačka inteligencija prvenstveno mijenja rad, ali ga u osnovi ne eliminiše“, rekao je Veber, dodajući da tehnologija u većini slučajeva pomaže ljudskim radnicima da „razviju nove zadatke i bolje obavljaju svoje zadatke, umjesto da ih samo zamjenjuju“.

Stručni rad objavljen u januaru koji je djelo ekonomista sa Harvarda dijeli slično mišljenje kao i Veber.

Ekonomisti tvrde da automatizacija pojedinačnih radnih zadataka „ne mora nužno smanjiti zaposlenost“ te čak može dovesti do „otvaranja radnih mjesta u nekim sektorima“.

„U načelu, mogućnost automatizacije nekog prethodno teškog zadatka mogla bi radnike učiniti toliko produktivnijima da povećani učinak nadoknadi činjenicu da dio njihovog posla sada obavlja stroj“, naveli su oni u svom radu.

Naglašavajući da će uticaj vještačke inteligencije vjerovatno biti „raširen i dugotrajan“, napisali su i da „nas istorija uči da čak i ako vještačka inteligencija poremeti tržište rada, njen će se uticaj odvijati tokom nekoliko decenija“.

Prilagođavanje promjenljivom tehnološkom krajoliku

S obzirom da je tehnologija vještačke inteligencije još uvijek u ranoj fazi razvoja, njen tačan dugoročni uticaj na globalna tržišta rada i dalje ostaje neizvjestan.

Efikasnost mnogih alata vještačke inteligencije zavisiće i od toga koliko su dobro integrisani u radna mjesta te od spremnosti i sposobnosti samih (ljudskih) radnika da ih koriste.

Ako se radnici suzdrže od potpunog korišćenja vještačke inteligencije iz brige za svoja radna mjesta, to bi moglo ugroziti povećanje produktivnosti koje obećava nova tehnologija.

Stručnjak za tržište rada Veber podstiče kompanije i radnike da se prilagode promjenljivom tehnološkom krajoliku i iskoriste prilike koje im se pružaju jer je za njega tehnologija vještačke inteligencije „prekretnica“.

„Tehnologija pruža prilike, ali ih treba i iskoristiti. Dalji razvoj i aktivno osposobljavanje radnika su ključna stvar. Ne samo da bi se održao korak, već da bi se što je moguće više napredovalo.“