Jacek Lepjarc  [ DW ]

26. 06. 2025. 08:32

Izborni haos u Poljskoj: Ponovo brojanje glasova?

Nakon pobjede svog kandidata Karola Navrockog na predsjedničkim izborima prije tri nedjelje, desno-konzervativni tabor u Poljskoj zrači samopouzdanjem. Lider opozicione stranke Pravo i pravda (PiS), Jaroslav Kačinjski, mobiliše svoje pristalice za oštru konfrontaciju sa proevropskom centrističko-ljevičarskom vladom Donalda Tuska. Njegov cilj: da zajedno s predsjednikom Navrockim obori vladu i najkasnije nakon sljedećih parlamentarnih izbora 2027. godine ponovo dođe na vlast.

Međutim, pobjedničko raspoloženje desnih konzervativaca ima i gorak ukus: Vrhovni sud (SN) je preplavljen žalbama na izbore – prema riječima predsjednice suda Malgoržate Manovske, do sada ih je podnijeto više od 50.000. A očekuje se još gomila pritužbi.

Podnosioci žalbi tvrde da je prilikom brojanja glasova u izbornim komisijama došlo do nepravilnosti – na štetu proevropskog protivkandidata Navrockog, Rafala Tšaskovskog.

Na prvom javnom stranačkom skupu stranke Pravo i pravda nakon izbora, Kačinjski je u nedjelju optužio vladajuću koaliciju da želi da dovede u pitanje izborni rezultat. „Nećemo tolerisati takvu prevaru, nećemo dozvoliti da nam ukradu izbore“, rekao je Kačinjski.

Tusk traži razjašnjenje

Navrocki je pobijedio u drugom krugu izbora 1. juna 2025. godine sa tijesnom razlikom od 51 prema 49 odsto. Budući predsjednik je poručio premijeru Tusku: „Novi predsjednik neće dozvoliti da Poljska bude lišena svoje demokratije i slobode izbora predsjednika.“ Četrdesetdvogodišnji istoričar pozvao je Tuska da „odustane od histeričnih reakcija i prestane da uništava poljsku demokratiju“. Navrocki bi trebalo da preuzme dužnost 6. avgusta.

Tusk je u početku veoma suzdržano reagovao na izvještaje o nepravilnostima. Na društvenim mrežama su se odmah nakon drugog kruga izbora 1. juna pojavile informacije da je u izbornim okruzima gdje je liberalni kandidat Rafal Tšaskovski imao jasnu prednost u prvom krugu, u drugom krugu iznenada vodio Navrocki.

Pošto su Tusk i drugi vodeći političari njegove Građanske platforme (PO) ćutali o optužbama, njihov poslanik Roman Girtih je preuzeo inicijativu. Postavio je obrazac na internet koji su građani koji žele da ulože žalbu mogli jednostavno da popune. „To je bila izborna prevara“, izjavio je advokat, koji je jedan od najžešćih protivnika stranke Pravo i pravda. Da bi ga kompromitovao, desničarski TV kanal TV-Republika danima emituje snimke njegovih privatnih telefonskih razgovora, koji su vjerovatno prisluškivani pomoću špijunskog softvera Pegasus.

Sukob s predsjednikom

U međuvremenu, Tusk je okrenuo ploču. Prošle nedjelje je došlo do sukoba između njega i odlazećeg predsjednika Andžeja Dude na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Duda dolazi iz istog političkog tabora kao i Navrocki. I na mreži Iks su Tusk i Duda razmijenili oštre riječi.

„Zar vas ne zanima, čisto ljudski, kako izgleda pravi izborni rezultat? Sigurno vas zanima. Poznato je da pošteni nemaju čega da se boje“, napisao je Tusk Dudi, Kačinjskom i Navrockom.

„Gospodin Tusk i njegove kolege ne mogu da se pomire s porazom“, odgovorio je Duda. „Nisam radoznao u vezi sa izbornim rezultatom jer ga već znam. Državna izborna komisija ga je odavno objavila“, uzvratio je i naglasio da je Navrocki pobijedio s razlikom od skoro 370.000 glasova.

Vlada ne traži ponovno brojanje

Od više od 50.000 pisanih žalbi, Vrhovni sud je do sada registrovao oko 10.000. U 13 slučajeva je naloženo ponovno brojanje, pri čemu su u 11 izbornih okruga otkrivene greške. Uglavnom su glasovi za Tšaskovskog pripisani njegovom protivniku ili su imena kandidata zamijenjena u zapisnicima. U jednom slučaju je tužilaštvo pokrenulo postupak.

„Ne osporavamo izborni rezultat. Želimo samo da razjasnimo sve problematične slučajeve“, naglasio je portparol vlade Adam Šlapka. Mnogi predstavnici vladajuće koalicije, među njima i zamijenik premijera Vladislav Kosinjak-Kamiš, smatraju da razmjere nepravilnosti ne predstavljaju razlog za dovođenje u pitanje Navrockijeve pobjede. „Nijedan lider koalicionih partija nije tražio ponovno brojanje svih glasova", rekao je predsjednik Nove ljevice Vlodžimež Čaržasti u utorak nakon sastanka koalicionih partnera.

Vrhovni sud ima rok do 2. jula

Vrhovni sud ima rok do 2. jula da razmotri izborne žalbe. Trideset dana nakon izbora sudije moraju da donesu odluku o validnosti izbora. Za petak, 27. juna 2025, zakazane su dvije sjednice Vrhovnog suda. S obzirom na veliki broj žalbi, to vjerovatno neće biti dovoljno, procjenjuje bivši šef izborne komisije Vojćeh Hermelinski.

No, ni presuda Vrhovnog suda vjerovatno neće okončati spor. O validnosti izbora odlučivaće Odjeljenje za vanrednu reviziju i javne poslove – tijelo koje je osnovala stranka Pravo i pravda, a koje ni Sud pravde EU ni Evropski sud za ljudska prava ne priznaju kao nezavisan i nepristrasan sud. „Poljsko pravosuđe je potpuni haos“, priznaje predsjednica Vrhovnog suda Manovska.

„Ne tvrdim da su predsjednički izbori bili namješteni. Međutim, u raspravi o rezultatu ima toliko znakova pitanja da ponovno brojanje svih glasova iz drugog kruga postaje stvar državnog interesa“, komentariše publicista lista Gazeta Viborča, Bartoš Vjelinski.

Politikolog Antoni Dudek upozorava vladin tabor da ne forsira „mit o namještenim izborima“. Taj mit bi bio izuzetno opasan za stabilnost poljske države i mogao bi dovesti do nasilja, pa čak i građanskog rata, rekao je Dudek u ponedjeljak za televiziju Polsat.

Predsjednik parlamenta Šimon Holovnija u međuvremenu pokušava da smiri situaciju. „Ako Vrhovni sud proglasi izbore važećim, sazvaću Nacionalnu skupštinu za 6. avgust kako bi Karol Navrocki položio zakletvu“, saopštio je Holovnija u utorak, 24. juna 2025.